Odgoj djece nije jednostavan. Tijekom rasta i razvoja dijete ima velik broj vrlo različitih potreba i zahtjeva kojima treba udovoljiti. Moderan način života kao da je dodatno zakomplicirao cijeli proces. Svaki element odgoja postao je predmet rasprave. Svakodnevno smo suočeni s mnogobrojnim konceptima, filozofijama, stručnim mišljenjima i idejama kako poboljšati odgoj djece, koji su često međusobno potpuno oprečni. No, stječe se dojam kako se danas puno više trudimo oko odgoja djece, ali su sama djeca postala „problematičnija“: njihovo ponašanje, navike a posebice zdravlje. Kontinuirano pratimo sve veće stope incidencije različitih bolesti dječje populacije, posebice iz spektra alergijskih i neuroloških poremećaja. Što to nedostaje modernoj djeci, unatoč tome što se danas ulaže toliko truda u njihov odgoj?
Suvremena znanost tvrdi – raznolik crijevni mikrobiom.
Znanstvenici su otkrili kako se crijevni mikrobiom djece koja odrastaju u modernim zajednicama u svijetu uvelike razlikuje od mikrobioma djece iz područja gdje se i dalje živi tradicionalnim, ruralnim načinom života. Istraživački tim iz Italije uspoređivao je crijevni mikrobiom djece iz urbanih područja Italije i djece urbanih i ruralnih područja Burkine Faso. Ustanovljene su razlike između djece iz urbanih zajednica i djece iz ruralnih zajednica u sastavu i raznolikosti mikrobioma, neovisno o tome jesu li djeca odrastala u Italiji ili Burkini Faso. Brojna istraživanja potvrdila su ovu korelaciju. Stoga se danas smatra kako ubrzana globalizacija hrane i moderan način života, od stambenih uvjeta do primjene lijekova i dezinficijensa, smanjuje raznolikost crijevnog mikrobioma.
Zašto je upravo raznolikost toliko bitna? Danas znamo kako je raznolik crijevni mikrobiom ključan za rast i razvoj djeteta. I to ne samo za dobro funkcioniranje probave koja će djetetu osigurati sve potrebno za uredan rast i razvoj, već i kao zaštita od potencijalnih opasnih uzročnika infekcija. Potvrđeno je kako upravo raznolikost crijevnog mikrobioma omogućuje normalan razvoj imunosnog sustava pa tako znamo da kolonizacija crijeva određenim vrstama bakterija kao što je Bacteroides fragilis potiče sazrijevanje bijelih krvnih stanica. Smanjena raznolikost crijevnog mikrobioma, odnosno smanjeni udjeli određenih bakterijskih vrsta (Veilonella, Rothia) povezani su s povećanim rizikom za razvoj različitih alergijskih bolesti kod djece, kao što su astma i ekcemi. Nadalje, sve jasnija postaje uloga raznolikosti crijevnog mikrobioma u razvoju središnjeg živčanog sustava. Znanstvenici tvrde kako smanjena raznolikost crijevnog mikrobioma prouzrokuje stanje kronične upale koje pak negativno utječe na neurološki razvoj, što dovodi do razvoja raznih neuroloških poremećaja koji se danas učestalo vide kod djece.
Danas znamo kako je održavanje raznolikosti unutar crijevnog mikrobioma ključ zdravog rasta i razvoja djeteta. Ali kako je postići?
Za razliku od djece, crijevni mikrobiom ne traži puno. Iako postoje brojne preporuke kako poboljšati crijevni mikrobiom, može ih se sažeti u 5 glavnih pravila.
- Nahranite bakterije!
Bakterije, koje čine većinu metabolički aktivnih mikroorganizama unutar crijevnog mikrobioma, hrane se svime i svačime. One su zapravo prave male kemijske tvornice, koje ovisno o svojim mogućnostima mogu različite tvari koje dospijevaju u crijeva pretvarati u potpuno drukčije kemijske spojeve. No, isto kao i mi, bakterije imaju svoje omiljeno jelo, a to su vlakna, naročito prebiotska vlakna. Zato je za rast i razvoj djece vrlo bitan dostatan unos raznih vlakana: iz žitarica, grahorica, povrća i voća. Danas se za djecu preporučuje minimalni dnevni unos od 25 g vlakana.
- Dajte im dobre bakterije!
Dodavanje dobrih bakterija u prehranu, odnosno probiotika, potiče raznolikost crijevnog mikrobioma. Ove dobre bakterije mogu biti iz fermentiranih proizvoda, bilo mliječnih ili biljnih, iz funkcionalnih namirnica ili u obliku nekakvog dodatka prehrani. Odnedavno znamo kako probiotici djeci ne pomažu samo kod proljeva. Istraživanje hrvatskih liječnika pokazalo je kako je primjena probiotika L. rhamnosus GG (LGG) u fermentiranom mliječnom proizvodu značajno smanjila rizik za obolijevanje od infekcija gornjeg dišnog sustava kod vrtićke djece, ali i skratila trajanje ovakvih infekcija.
- Izbjegavajte procesuiranu hranu (konzervanse, umjetne zaslađivače, aditive)!
Istraživanja su pokazala kako je redovan unos procesuirane hrane, koja sadrži konzervanse, umjetne zaslađivače ili aditive, ali i redovan unos samih konzervansa, umjetnih zaslađivača ili aditiva, štetan za raznolikost crijevnog mikrobioma. Ne samo da se učestalim unosom ovakvih namirnica uskraćuje „dobra hrana“ za „dobre bakterije“, već se pokazalo kako ove tvari imaju direktan toksičan učinak na određene bakterije. Posljedično, dolazi do smanjene raznolikosti, ali i bujanja potencijalno opasnih bakterija unutar mikrobioma.
- Uzimajte antibiotike samo ako su indicirani!
Antibiotici su jedni od najvećih dostignuća suvremene medicine te su neophodni za liječenje mnogobrojnih dječjih bolesti kao što su angina i upala srednjeg uha. Antibiotici djeluju tako da uništavaju bakterijske uzročnike, zato ih i nazivamo „anti“-bakterijskim tvarima. No, isto tako antibiotici uništavaju bakterije unutar crijevnog mikrobioma i tako mogu smanjiti raznolikost crijevnog mikrobioma. Nije slučajno da su znanstvenici otkrili kako je intenzivna terapija antibioticima u ranom djetinjstvu povezana s povećanim rizikom za razvoj mnogobrojnih bolesti kasnije u životu: primjerice astme, šećerne bolesti ali i pretilosti. Upravo zbog toga se i preporučuje unos probiotika uz antibiotike. To ne znači da antibiotike ne treba uzimati, već da njihova primjena mora biti isključivo u slučaju kad je to liječnik indicirao, odnosno postavio dijagnozu i prepisao antibiotike kao odgovarajuću terapiju. Uzimati antibiotike na vlastitu ruku ili preporuku nestručne osobe može biti pogubno za zdravlje vašeg djeteta.
- Izložite se što više mikrobioma!
Mikrobiom je eko-sustav mikroorganizama određenog staništa. Što znači da različite mikrobiome ne možemo samo naći na, u i po vama, već i na drugim živim bićima (životinjama, biljkama), predmetima, stambenim objektima, šumama, moru i tako dalje. Mikroorganizama, odnosno njihovih zajednica, mikrobioma, ima od najdubljih morskih ponora do planinskih vrhova. Potpuno je logično da će raznolikost crijevnog mikrobioma djeteta biti veća ako je izloženo većem broju različitih mikrobioma. Znanost je ovu povezanost potvrdila u slučaju kućnih ljubimaca, seoskih životinja, boravka u prirodi, ali i ukućana. Zato je ključno da djeca budu u kontaktu sa životinjama i što više u prirodi, jer upravo na taj način možete povećati raznolikost crijevnog mikrobioma djeteta.
Nadam se da će ovih pet jednostavnih pravila olakšati brigu za još jednu ključnu stavku u odgoju djeteta. Iako odgoj djece nije jednostavan, odgoj crijevnog mikrobioma može biti vrlo jednostavan. Danas znamo kako je rast i razvoj mikroorganizama unutar crijevnog mikrobioma vrlo važan za uredan rast i razvoj djeteta. Zahvaljujući trudu znanstvenika danas također znamo kako uspostaviti, ali i održati i sačuvati raznolikost unutar crijevnog mikrobioma. Zato dajmo djeci ono što im treba – raznolik crijevni mikrobiom.
Autor:
Andrija Karačić, dr. med.
