Novo doba donijelo je i nove navike življenja. Dok su ljudi nekad davno više vremena provodili na otvorenom: manje automobila, rad u polju, igranje na otvorenom i sl., danas se moramo podsjetiti zašto je dobro izaći van, otvoriti oči i dozvoliti sunčevoj svjetlosti da nas iscijeli i pomogne nam unaprijediti tjelesno i mentalno zdravlje.
Izloženost ekranima neizbježno je “zlo” pa smo upravo zbog toga još i više obvezni uložiti u izloženost sunčevim zrakama, svježem zraku i zelenim površinama.
Još i prije modernog načina života, postojalo je razdoblje kada bi prirodno manje vremena provodili na otvorenom zbog vremenskih uvjeta i hladnoće. Znanstvenici su primijetili da je zatvaranje u kuće za vrijeme zime doprinijelo i promjeni raspoloženja pa su ustanovili nešto što danas nazivamo sezonskim poremećajem raspoloženja, a obilježavaju ga letargija te osjećaji tuge i beznađa. Ovaj je poremećaj raspoloženja izravno povezan s manjom izloženošću sunčevim zrakama, a danas se pojavljuje i kao posljedica većoj izloženosti ekranima i umjetnom osvjetljenju.
Istraživanja na radnicima koji rade u smjenama dovela su nas do novih otkrića, a to je da narušavanje obrazaca spavanja (spavanje danju, rad noću) narušava mentalno zdravlje ali i metabolizam, što posljedično može voditi ka cijelom spektru negativnih pojava poput smanjene energije, narušenog imunosnog sustava ili problema s tjelesnom težinom.
Izloženost sunčevim zrakama u jutarnjim satima može napraviti razliku! Naše tijelo je savršen mehanizam, a sunčeva svjetlost daje uputu tom mehanizmu kad se treba “upaliti” i početi raditi, a kad je vrijeme za odmor. Jutarnje izlaganje suncu (idealno odmah poslije buđenja) u razmaku od nekoliko minuta do pola sata, već za dva dana može vratiti Vaše hormone u ravnotežu i popraviti Vam raspoloženje.
Dobro je znati da sunce koje ćemo upiti ujutro ne mora biti direktno. Dapače, ako je preintenzivno, može i naštetiti Vašim očima. Sunce koje se probija kroz oblake ima više fotona, nego što mislimo, a oni će biti dovoljni da pokrenu Vaš organizam kao i Vašu probavu.
Znanstvena podloga navedenome kaže da postoje stanice u oku koje reagiraju na sunčeve zrake u niskom kutu padanja (ujutro i navečer), a te su stanice odgovorne za pokretanje cijelog tijela na akciju. Isti taj mehanizam upalit će se i navečer ako smo predugo izloženi ekranima i narušiti naš cirkadijurni ritam. Sukladno tome, ujutro koristite svjetlost za zdravlje, a navečer ga pametno isključite iz posve istog razloga.
Iako je moguće gledati ujutro kroz prozor i upijati sunčeve zrake, idealno je spajati izlaganje suncu s jutarnjom kratkom i žustrom šetnjom.
Kombiniranje izlaganja sunčevim zrakama s kratkom i žustrom šetnjom donosi nam još jednu korist – vezanu uz tjelesnu aktivnost! Novija istraživanja iz područja kineziologije pokazala su da kraće i žustrije šetnje (to su one gdje ste se ipak malo zapuhali na kraju) imaju vrlo sličan učinak za zdravlje kao i 10 000 koraka dnevno. Kretanje je nužno za zdravlje kao i za probavu, što rezultira time da kratka jutarnja šetnja ima više koristi za nas nego što smo to mogli i pretpostaviti.
Izlaganje zelenim površinama dodatno će pomoći našem zdravlju ali i našem pamćenju, naime tzv. “zelena aktivacija” potiče razne načine razmišljanja, pozitivno utječe na koncentraciju, pamćenje ali i kreativnost. Koliko je samo svega dobroga skriveno u jutarnjoj šetnji?
Uvođenje jutarnje šetnje u svakodnevne planove promjena je za Vas, ako to do sada niste imali naviku raditi. To pokretanje promjene kod Vas može naići na brojne prepreke i toga moramo biti svjesni! Promjena, ma kako bila pozitivna za nas na kraju, predstavlja određenu dozu stresa koju možemo ublažiti ako se za tu promjenu dobro pripremimo. Više o tome pročitajte u nekim od naših ranijih članaka, pripremite udobnu obuću za jutarnju šetnju i vidimo se na nekoj od suncem obasjanih ulica!
Autori:
