Naš je mozak savršen mehanizam, a jedna od funkcija koja ga čini takvim je neuroplastičnost, odnosno plastičnost mozga. Što znači da je naš mozak „plastičan”? Naravno, ne da je građen od plastike, nego da je riječ o organu koji ima sposobnost mijenjanja tijekom vremena. Dakle, mozak nije isti od trena kad nastane do posljednjeg dana, on se neprestano mijenja: nove veze se stvaraju, ali i neke stare propadaju. Stvaranje i propadanje neuronskih veza u mozgu normalan je proces (jer se ne koristimo svime što smo naučili tijekom života), no plastičnost služi i tome da se mozak „popravi” ako se u nekim slučajevima ošteti.
Oštećenja mozga, nažalost, mogu biti posljedica nesreće, ali do oštećenja dolazi i pukim prolaskom vremena. Naš mozak starenjem može gubiti i neke važne funkcije ili dijelove sjećanja, a to stanje nazivamo demencijom. Osim demencije, još neke pojave mogu ozbiljno narušiti funkcionalnost mozga, poput uzimanja opijata, alkohola ili pretjeranog služenja društvenim mrežama.
Naravno da neka štetna ponašanja i navike ubrzavaju propadanje funkcija mozga, no do toga će doći i samim prolaskom vremena ako ne vježbamo naše pamćenje i ne izlažemo mozak nekim aktivnostima za koje se zna da poboljšavaju njegovu funkcionalnost.
Plastičnost mozga karakteristika je koja omogućava nama, kao živim bićima, i kompenzaciju jednog nedostatka nekim drugim funkcijama: primjerice, kod osoba koje su slabovidne može doći do bolje funkcije u nekom drugom senzornom području, primjerice sluha.
Kao što vidimo, plastičnost je funkcija kojoj možemo zahvaliti puno spontanih procesa koji su tu da nam olakšaju život, ali plastičnost možemo upotrebljavati i svrhovito. Ciljanim vježbama možemo unaprijediti mozak te posljedično poboljšati koncentraciju i pamćenje.
Pogledajmo kojim se vježbama možete svakodnevno koristiti kako biste treirali mozak.
Igre asocijacija ili asocijacije između novog i starog. Kako biste unaprijedili pamćenje, zaigrajte igru asocijacija sa svojim partnerom/partnericom ili s djecom. Pokušajte stvoriti neobične asocijacije, a najčudniju nagradite izlaskom u kino. Igra asocijacija stvara nove veze u mozgu i ojačava stare, također razvija kreativnost i vokabular.
Mnemotehničke metode odavno su poznate u psihologiji, a djeca ih uspješno upotrebljavaju od malih nogu. Izradite svoj sustav koji poboljšava učinkovitost pamćenja. Koristite se verbalnim, vizualnim ili mještovitim mnemotehnikama: izradite akronim od niza riječi, zamislite tekst smješten na listu papira, smjestite niz karata u zamišljeni prostor i sl.
Slaganje popisa za kupnju koji pokušavate naučiti napamet zgodan je način treniranja pamćenja jer će vas „natjerati” upotrebljavati razne asocijacije kako biste u tome bili uspješniji.
„Where is Waldo?” poznata je igra u kojoj što prije morate pronaći lik Walda, koji je smješten na stranici prepunoj detalja. Možete Walda smjestiti i u prostor te se poigrati s djecom tko će ga prvi pronaći. Ne samo da ćete trenirati usmjeravanje pozornosti nego ćete se i dobro zabaviti!
Razlike između dvije slike klasična je igra koja trenira pozornost, fokus, ali i detekciju signala iz okoline. Za ovu igru, ma koliko bila jednostavna, potrebno je puno koncentracije i strpljenja (osobito kad ostane samo još jedna razlika koju je potrebno pronaći).
Vježbe pamćenja popisa riječi ili brojeva po kategorijama. Uzmite popis naizgled nepovezanih riječi ili brojeva (može vam ga i netko drugi napisati) i pokušajte isprva zapamtiti što više stvari s popisa, a nakon toga pokušajte grupirati riječi ili brojeve u kategorije i pokušajte opet. Usporedite dva rezultata.
Reproduciranje slike nakon što smo je „zapamtili” nešto je teži zadatak od prethodnog jer traži više truda od nas. Vizualno pamćenje ovisi o našim asocijacijama i prostornoj orijentaciji. Bit će ovo sjajan izazov za mozak!
Crtanje prema pamćenju može biti crtanje tlocrta stana, hotelske sobe ili mape za potragu za blagom, što onda možete iskoristiti i za igru s djecom.
Čitanje s razumijevanjem i prepričavanje skraćenog sadržaja nešto je s čim smo se susretali tijekom obrazovanja. Oblikovalo je to naš način mišljenja, ali i pamćenja, naučili smo odvajati bitno od nebitnog i racionalizirati količinu informacija kojima smo svakodnevno okruženi. Međutim, kako je škola završila, mi smo prestali s dobrom praksom. Vrijeme je da se vratimo u „školicu” i zaposlimo naš mozak na ovaj odlični način.
Još je puno načina kako možete zaigrati vaš mozak te ga izložiti kvalitetnim vježbama, a posljedično uživati u boljem pamćenju i boljoj koncentraciji. Odaberite neku od igara s našeg popisa ili smislite sami svoju. Kako bilo, mozak je najvrjednije što imamo i svakako se isplati ulagati u njegov razvoj. Sretno!
Autori:
