Sjećate li se sebe prije nego što ste otišli na godišnji odmor? Je li godišnji bio dovoljno dug da zaboravite sve nedaće svoje stare rutine?
Na godišnjem odmoru zbog prekida svakodnevne rutine drastično poboljšavamo svoju kvalitetu života. Bolje spavamo, kvalitetnije se hranimo, više se družimo. Mnogi od nas tek na godišnjem stignu izdvojiti vremena za uživanje u onim malim ali tako bitnim stvarima: doručku, zalasku sunca, čitanju knjiga. Mnogi će reći kako na godišnjem žive najbolju verziju sebe. Stoga nije čudno kako su mnogima tada puno manje izražene zdravstvene tegobe: probava funkcionira bolje, metabolizam manje divlja, manje je nesanice i kroničnih bolova. No, sve što je dobro kratko traje. Tek što smo se navikli na novi ritam, vrijeme je za pakiranje i povratak u staru rutinu.
No, to ne znači nužno da se moramo u potpunosti vratiti i staroj rutini. Upravo je povratak s godišnjeg odmora idealan trenutak za promjenu navika. To što ste ponovno počeli s poslom, ne znači kako morate početi i sa svojom starom rutinom. Pokušajte iskoristiti ovaj trenutak da biste malim koracima koje ste nesvjesno radili tijekom godišnjeg odmora, poboljšali kvalitetu života tijekom cijele godine.
Najvažnije je prisjetiti se Vaših najproblematičnijih navika. Upravo je ovo idealan trenutak za rad na njima. Primjerice, prekomjerna konzumacije kave. Mnogim ljudima kava je jedini način za preživjeti radni dan. Ujutro ih pokreće, a tijekom dana ih diže iz mrtvih kad kofein pak prestane djelovati. I tako se stvara začarani krug iz kojeg je tijekom svakodnevne rutine radnog dana teško izaći. Upravo je zato trenutak povratka s godišnjeg odmora odličan trenutak za rad na ovoj navici. U prosjeku odrasla osoba na godišnjem odmoru zbog promjena u strukturi dana i svakodnevnih obaveza konzumira čak i do 50 % manje kofeina. Doziranjem unosa kave, idealno tijekom prijepodnevnih sati, spriječit će se pad energije koji se događa nakon preobilne konzumacije kave. Zato pomalo s kavom nakon godišnjeg.
Druga česta problematična navika, koju mnogi od nas danas dijelimo, loša je higijena sna. Higijena sna odnosi se na okoliš i ponašanje povezano sa snom. Dobru higijenu sna čine dosljednost u vremenu odlaska na spavanje i buđenja, izbjegavanje stimulansa, hrane i ekrana prije sna i održavanje prikladnog okruženja za spavanje. Većinom se naše ponašanje prije odlaska na spavanje uvelike razlikuje tijekom godišnjeg odmora i po povratku na posao. Na godišnjem ćemo posljednje sate budnosti najčešće provesti u ugodnom društvu u nekoj opuštajućoj aktivnosti. A tijekom godine, tik prije sna, redovito znamo završavati neke obaveze, provoditi vrijeme na društvenim mrežama ili večeravati jer nismo ranije stigli tijekom dana. Sve to se izrazito negativno odražava na higijenu sna, zbog čega primarno pati kvaliteta sna. Statistike širom svijeta su katastrofalne po pitanju kvalitete sna i danas tek manjina ljudi spava zaista kvalitetno, što je preduvjet za zdravlje mozga, metabolizma ali i probave. I dok nam rad na higijeni sna tijekom godine teško pada zbog užurbanosti suvremenog svijeta, godišnji odmor je vrijeme kad nam to nekako prirodno pada. Zato pripazite na higijenu sna nakon godišnjeg.
Još jedna problematična navika na koju se često znamo žaliti tijekom godine je brza konzumacija obroka. U Hrvatskoj se doručak tipično kupuje u pekarnicama kako bi se pojeo na putu do radnog mjesta ili pak na radnom mjestu kad prvi put uhvatimo predah od posla. Rijetki od nas doručak jedu kod kuće ili ga pak pripremaju doma i donose na posao. Ako ste Vi taj kolega, čestitke, ne morate čitati dalje. No, i dalje većina zaposlenih u Hrvatskoj doručak, i općenito obroke tijekom radnog dana, tretira kao nužno zadovoljavanje elementarne potrebe, bez da im posveti dovoljno pažnje i vremena. A upravo to ima razorne posljedice po pitanju probave. Hrana nije adekvatno sažvakana, probavni enzimi ne stignu se lučiti, razina šećera u krvi raste naprasno, proguta se previše zraka, hormoni sitosti ne stignu se lučiti. Posljedice? Nadutost, bolovi u trbuhu, žgaravica, želja za slatkim nakon obroka, inzulinska rezistencija, problemi s crijevnim mikrobiomom. Čovjek a posebice njegova probava i metabolizam nisu podešeni za brzu konzumaciju hrane. Iz tog razloga je (pre)brzo konzumiran obrok zapravo šok za naš organizam. Zato se obrocima, isto kao što to činite na godišnjem odmoru, ne treba žuriti. Za hranu je potrebno izdvojiti malo vremena tijekom dana. Ne samo kako bi se obrok mogao što lakše probaviti, već i kako bi u njemu mogli zaista uživati. Zato jedite sporo kao na godišnjem.
Povratak na radno mjesto nakon zasluženog godišnjeg odmora definitivno je šok za organizam. Rigidna struktura dana, nagomilane obaveze, ponovni susret s kolegama koje ne preferiramo. Stres u pravom smislu te riječi. No, to ne znači da se dobre stvari godišnjeg odmora ne mogu nastaviti i tijekom ostatka godine. Iako je puno teže imati kvalitetne životne navike na poslu, jer imamo manje vremena, živaca i motivacije, možemo ipak nastaviti s nekim dobrim navikama koje smo imali tijekom godišnjeg odmora. Bio to spori doručak na početku dana, čitanje knjige prije spavanja ili jedna kava manje nakon ručka. Iako godišnji odmor ne može trajati vječno, možemo se potruditi čak i tijekom godine malo osjećati kao da smo upravo na godišnjem. Izdržati dan bez pada energije tijekom radnog vremena, buditi se ujutro odmorno i naspavano i uživati u obroku tijekom radnog vremena. Tako će naposljetku i idući godišnji odmor doći brže i lakše!
Svatko od nas ima sebi svojstvenu boju očiju, otisak prstiju i ton glasa. To nam je svima potpuno normalno, time se dičimo i ponosimo. No, isto tako svatko od nas ima i svoje ožiljke, kožne nesavršenosti i raspodjelu masnog tkiva. Međutim, to nastojimo promijeniti, sakriti ili još gore prekriti. Naše nesigurnosti povezane s fizičkim izgledom razvile su jednu cijelu, vrlo profitabilnu industriju. Od 2018. godine naovamo ukupni prihodi beauty industrije gotovo su se udvostručili pa su tako s 87 milijardi narasli na 128 milijardi američkih dolara. A daljnja prognoza je samo rast, rast i još veći rast. Najveći dio ove industrije upravo otpada na industriju njege lica, čijim proizvodima pokušavamo svoju kožu dovesti do desetke.
No, postoji li možda i drugi put? Moramo li imati pet do šest proizvoda za njegu lica i kose, piti kolagene i druge suplemente za bolji izgled i ići na redovite tretmane? Ili našoj koži, kosi i figuri možemo pomoći i na drugi način?
Zamislite da u svojoj utrobi imate staklenik s tisućama biljaka koje daju najrazličitije plodove. I svaki dan naš imunitet, naš metabolizam pa čak i um ovise o tome da ih se opskrbi ovim plodovima. Ovaj staklenik s raznolikom florom je naš crijevni mikrobiom, crijevna flora. U dubinama našeg probavnog sustava nalazi se fascinantan svijet mikroorganizama. Ovaj mikroskopski ekosustav, poput ogromnog tropskog staklenika, sastoji se od trilijuna bakterija, virusa i gljivica koje zajedno rade na održavanju našeg zdravlja. Unutar njega cvjetaju i daju plodove različite bakterije egzotičnih imena. Naš mikrobiom nije samo pasivni suputnik; on svojim metabolitima („plodovima“) aktivno sudjeluje u brojnim tjelesnim procesima, uključujući probavu hrane, proizvodnju vitamina i zaštitu od patogena. A što više biljaka odnosno bakterija u stakleniku, to više plodova. Njihov sklad određuje kako naš „vrt“ izgleda izvana. Zdravi mikrobiom osigurava da naša koža, kosa i figura budu u najboljem mogućem stanju. Ovaj nevjerojatni mikrosvijet oblikuje naš fizički izgled na načine koji su jednako fascinantni kao i raskošne biljke u dobro održavanom stakleniku.
Naša koža, naš najveći organ, osjetljiva je na unutarnje promjene i vanjske čimbenike. Zdrav crijevni mikrobiom kao vitalan unutarnji čimbenik može igrati ključnu ulogu u održavanju mladolikog i blistavog izgleda kože, najviše putem regulacije imuniteta i oksidativnog stresa. Kada je mikrobiom raznolik i uravnotežen, kao jedan dobro njegovani tropski vrt unutar staklenika, on pomaže u smanjenju upalnih procesa i oksidativnog stresa u koži, reguliranju proizvodnje sebuma te čak u borbi protiv akni. Pojam “os crijevo-koža” odnosi se na ovu izravnu vezu između našeg probavnog zdravlja i stanja naše kože. Znanstvenici su uvidjeli kako primjerice laboratorijski miševi koji uzimaju probiotike i time unose dobre bakterije u svoje staklenike imaju takozvani „glow of health“, sjaj zdravlja, odnosno da izgledaju zdravije.
Naša koža i vlasište također imaju svoj mikrobiom koji ovisi o situaciji unutar crijevnog mikrobioma. Neuravnoteženi crijevni mikrobiom može dovesti do negativnih promjena u mikrobiomu vlasišta, što će rezultirati upalnim procesima, prhuti, seborejom ili čak opadanjem kose. Fascinantna su istraživanja koja su pokazala kako se transplantacijom zdravog crijevnog mikrobioma može izliječiti neke oblike ćelavosti (alopecije). A i prethodno spomenuta industrija njege lica prepoznala je mikrobiom kože: za sve više kozmetičkih proizvoda proizvođači tvrde kako štite upravo ovaj kožni mikrobiom.
Konačno, crijevni mikrobiom utječe i na našu fizičku konstituciju. Zdrava crijeva pomažu u učinkovitijoj apsorpciji hranjivih tvari, reguliraju naš metabolizam i pomažu u održavanju zdrave tjelesne težine. Istraživanja su pokazala kako nas naš crijevni mikrobiom može zaštititi od nakupljanja prekomjerne tjelesne mase kad neko vrijeme unosimo više kalorija, ali i olakšati nam gubitak viška kilograma ukoliko se to ipak dogodilo. Interakcije između crijevnog mikrobioma i našeg izgleda složene su jer se odvijaju putem više osi. „Os crijevo-mišić“ odnosi se na povezanost između naših crijeva i mišića pa tako znamo da neki probiotici mogu pomoći u procesu povećanja mišićne mase. S druge strane, „os crijevo-jetra“ bitna je jer problemi na toj relaciji mogu završiti razvojem inzulinske rezistencije.
Zato je jasno kako će zdrav crijevni mikrobiom biti blagotvoran za naš izgled: za našu kožu, kosu ali i konstituciju. Ako nam je crijevni mikrobiom za desetku, onda će se to i izvana vidjeti. I ljudi mogu imati „glow of health“, ne samo miševi.
Evo pet konkretnih preporuka kako poboljšati crijevni mikrobiom i poboljšati svoj fizički izgled, u kontekstu našeg staklenika.
Naše tijelo je zadivljujući sustav u kojem su svi dijelovi međusobno povezani. Promjena na licu možda je upravo prouzrokovana onim što ste unijeli u sebe prije par dana. Njegovanjem našeg unutarnjeg staklenika, crijevnog mikrobioma, možemo vidjeti značajne promjene na svom vanjskom izgledu. Našoj koži, kosi i konstituciji. No, za razliku od skupocjenih krema i tretmana, istovremeno ćete imati i bolju probavu, spavati bolje i osjećati se bolje. Svatko tijelo je desetka, kad ima dobar crijevni mikrobiom!
Ljepota je u očima promatrača, zar ne? Ako je tako, zbog čega smo onda sami prema sebi najkritičniji promatrači? Tijekom godine, zadovoljstvo tijelom doživljava brojne promjene, a najniže je upravo ljeti, što nije iznenađujuće. Umjesto uživanja u godišnjem odmoru, za mnoge žene ljeto postaje okidač za pojačani stres i nesigurnost. Teško je uživati u ljetu kada smo opterećeni samokritičnim mislima da naše tijelo nije onakvo kakvo bi trebalo biti. Nametnuti standardi potiču nas da se uklopimo u određeni rang savršenstva i ne prihvaćamo ništa što je izvan toga. Nažalost, pogled na vlastito tijelo nije uvijek vezan za ono što vidimo u zrcalu već za niz uvjerenja i iskustava. Drugim riječima, riječ je o naučenom obrascu razmišljanja koji je stvoren na temelju vlastitih iskustava, informacija koje primamo i obrađujemo, a posebice onih kojima pridajemo najveći značaj.
Prema nekim istraživanjima, čak 70% žena izbjegava određene aktivnosti zbog nezadovoljstva vlastitim izgledom, što dodatno otežava uživanje u ljetnim aktivnostima. Slika koju imamo o sebi može značajno utjecati na naše odluke, odnose s drugima te ukupnu sreću. Brojni su izvori koji mogu negativno utjecati na tu sliku, no utjecaj medija, društvenih mreža i brojnih reklama svakako ima vodeću ulogu. Glavni cilj medija je prikazati sliku u najboljem mogućem obliku. Problem nastaje onda kada to savršenstvo protumačimo kao normalno, zbog čega više ne možemo odrediti jasnu granicu između realne i reklamne slike.
Kada je slika o tijelu zdrava i pozitivna, shvaćamo da je ono samo mali djelić onoga što nas zapravo definira. U nastavku donosimo nekoliko smjernica o tome kako možete započeti s promjenom vlastite slike o sebi. Promjena se ne događa preko noći, no prvi mali korak možete učiniti već danas.
Vodite brigu o vlastitim potrebama. Neugodne nas emocije često vode nezdravim navikama i zapostavljanju vlastitih potreba. Slika koju imamo o svojem tijelu može negativno utjecati na prehranu, san, kretanje i produktivnost. Briga o tim osnovnim potrebama temelj je našeg fizičkog i emocionalnog blagostanja. Kada zadovoljimo ove potrebe, imamo više energije za suočavanje sa svim izazovima. Stoga, pronađite vremena za aktivnosti koje vas opuštaju, vodite brigu o uravnoteženosti prehrane i njegujte kvalitetan san. Briga o sebi nije luksuz već nužnost.
Usredotočite se više na ono što vaše tijelo može, a ne kako ono izgleda. U moru nametnutih ideala ljepote koje želimo dostići, zaboravimo na sve što naše tijelo radi za nas i što nam omogućuje. Snaga našeg tijela omogućuje nam da postignemo nevjerojatne stvari, bilo da trčimo maratone, šećemo prirodom s bližnjima ili plešemo cijelu noć. Stoga pokušajte i sami razmisliti o tome što sve vaše tijelo radi za vas jer važno je cijeniti svaki korak koje ono čini, bez obzira koliko on bio malen ili velik. Predlažemo da se upustite u neki oblik tjelesne aktivnosti kako biste se uvjerili koliko je vaše tijelo zapravo snažno i izdržljivo, ako još niste uvjereni u to.
Ograničite izlaganje društvenim mrežama. Koliko god nam ponekad predstavljaju bijeg od svakodnevnih izazova, društvene mreže mogu značajno utjecati na sliku o vlastitom tijelu. Iako smo svjesni da one nisu uvijek prikaz stvarnog života, lako upadnemo u zamku uspoređivanja s idealiziranim slikama provučenima kroz nekoliko filtera. Sjetite se izraza Instagram vs. Stvarnost, koji nas podsjeća da ono što vidimo na društvenim mrežama često nije realno. Prekomjerno izlaganje takvom sadržaju može dovesti do osjećaja nezadovoljstva vlastitim tijelom. Stoga, postavite granicu u njihovu korištenju.
Osvijestite i upravljajte svojim samogovorom. Naše misli, odnosno unutarnji samogovor, često mogu biti negativne, što direktno utječe na naše ponašanje i osjećaje. Međutim, možemo ih osvijestiti i postupno mijenjati. Pozitivno razmišljanje je navika koja se može razviti s vremenom. Umjesto da se fokusiramo na negativne aspekte, možemo se truditi biti neutralni ili pozitivni prema sebi. Promjena načina na koji razgovaramo sami sa sobom može značajno poboljšati našu sliku o sebi.
Postavite realne ciljeve i slavite napredak. Postavljanje ostvarivih ciljeva u vezi s vašim tijelom, bilo da je to poboljšanje kondicije, usvajanje zdravih prehrambenih navika ili mijenjanje samogovora, može vam pružiti osjećaj svojevrsnog postignuća. Važno je prepoznati i cijeniti svaki korak naprijed, bez obzira koliko on mali bio. Slavljenjem malih postignuća gradimo pozitivniji odnos prema svom tijelu i održavamo motivaciju za daljnji napredak.
Mnogi od nas padaju u zamku vjerujući da ćemo, ako izgledamo na određeni način, napokon biti sretni. No, naš izgled rijetko je ključ istinske sreće. Čak i ako ostvarimo svoj cilj, vjerojatno ćemo početi primjećivati nove nedostatke, ulazeći tako u začarani krug. Izlaz iz tog kruga pronaći ćemo jedino promjenom perspektive. Fokusiranjem na zadovoljavanje osnovnih potreba, usmjeravanjem na stvari koje imamo pod kontrolom i promjenom unutarnjeg samogovora, naći ćemo se na pravom putu prema promjeni.
Autori:
Kreativnost često promatramo kao talent ili dar koji jednostavno imamo ili nemamo. Međutim, kreativnost se ne očituje samo u lijepom slikanju. Kreativni možemo biti svakodnevno, a često upravo na to zaboravimo. Prema svojoj definiciji, kreativnost je mentalni proces koji uključuje stvaranje novih ideja, pojmova ili rješenja problema. Zar ne pokušavamo baš to raditi svakodnevno?
U ubrzanom svijetu u kojem živimo često idemo ukorak s tim ritmom. Svakodnevica nam se pretvori u rutinu, bez prostora za promjenu. Budući da stalno želimo sustići korak sa svim obvezama koje moramo izvršiti, iz svoje rutine (namjerno ili nenamjerno) izbacimo odmor. I upravo zato se ponekad nađemo u situaciji da se silno trudimo riješiti neki zadatak, no mozak kao da ne može doći do rješenja. Jeste li ikad pomislili na to da s odmorom zapravo možemo biti puno učinkovitiji?
Svaka baterija treba svoje punjenje. Upravo tako i mi trebamo obnoviti svoje resurse odmorom. Odmor je važan za tjelesno i mentalno zdravlje. Brojni vanjski pritisci mogu vrlo brzo istisnuti odmor s naše liste prioriteta. Živimo u kulturi gdje se odmor smatra povlasticom te ga najčešće odgađamo „za sam kraj”, koji često ne dođe tako brzo. Živimo prema principu „sada i odmah”, dostupni smo 0-24, svakodnevno ispunjavamo svoje različite životne uloge i za odmor jednostavno nema mjesta.
Važnost odmora za tjelesno i mentalno zdravlje je neupitna. Ljudski mozak treba odmor kako bi mogao optimalno funkcionirati. Tijekom odmora, aktivnog ili pasivnog, mozak vrši svoj reset, a tad naše razmišljanje postaje fleksibilnije i učinkovitije. I upravo u tim situacijama ponekad se dogode „aha-trenutci”, kad nam na um padne nova ideja ili rješenje problema. Činjenica je da odmor potiče našu kreativnost. Međutim, kako bismo se odmorili, ne moramo nužno odlaziti na drugu lokaciju, trošiti dane godišnjeg odmora ili se rastrgnuti od planiranja istog.
Svaka promjena u svakodnevici ili mentalni odmak može imati pozitivan učinak za naše mentalno zdravlje. U modernoj psihologiji sve je popularniji mindfulness pristup, koji nas uči upravo tome – kako povećati svoju svjesnost i na taj način doprinijeti svom mentalnom blagostanju. Često idemo iz dana u dan na „autopilotu”, a mindfulness nas uči upravo suprotno. Umjesto da se fokusiramo na prošlost ili se brinemo o budućnosti, učimo kako cijeniti i doživljavati sadašnji trenutak u potpunosti. Ovo može pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti jer se naša pozornost preusmjerava s negativnih misli i brige na ono što se događa ovdje i sada. Upravo zato aktivnosti mindfulnessa mogu biti naš novi alat za učinkovit odmor, poticanje kreativnosti i reset za tijelo i um.
Redovite kratke pauze tijekom dana važne su za održavanje produktivnosti i kreativnosti. Uzimanje kratkih pauza može osvježiti um i tijelo. Ove pauze mogu biti raznolike – od kraće šetnje pa sve do nekoliko svjesnih udaha i izdaha.
Obilježite trenutak u danu kad ćete se mentalno odmaknuti od obveza. Ovaj korak ključan je za obnovu energije i održavanje mentalnog zdravlja. Ponekad, iako se trudimo uvrstiti odmor u svoj raspored, naš um nam to ne dopušta. Suočavamo se s prekomjernim mislima o tome što trebamo učiniti i osjećajem nelagode. Upravo u tim situacijama naš um i dalje crpi energiju. Redovito prakticiranje tehnika mindfulnessa može nam pomoći povećati svjesnost o sadašnjem trenutku, tako da zaista iskoristimo odmor do maksimuma, omogućujući nam da se potpuno opustimo i napunimo energijom.
Pronađite aktivnosti koje vas vesele i ispunjavaju. Naš um služi za stvaranje i učenje, a upravo zadovoljenje ove potrebe može biti izvrstan način za opuštanje i izražavanje kreativnosti. Slikanje, pisanje ili bilo koja druga umjetnička aktivnost može biti zamjena za mentalni odmor. Bilo koji oblik tjelesne aktivnosti može poboljšati naše raspoloženje, smanjiti stres i povećati energiju. Koju god vrstu odmora odaberemo – on je neophodan za održavanje mentalnog zdravlja i poticanje kreativnosti.
Primjenom ovih smjernica u svakodnevnom životu doprinosimo svome mentalnom zdravlju, potičemo vlastitu učinkovitost i kreativnost. Pronađimo vrijeme za odmor i omogućimo našem umu nova stvaranja.
Mentalni trening
Autori:
Planiranje odmora često zamišljamo kao uzbudljiv proces ispunjen radošću iščekivanja. Međutim, u stvarnosti mnogi od nas osjećaju stres i anksioznost zbog svih priprema koje su potrebne prije nego što uopće krenemo na put. Stres može umanjiti užitak koji donosi dugo očekivani odmor. Stoga je ključno naučiti kako se pripremiti na način koji će smanjiti stres i omogućiti nam da u potpunosti uživamo u slobodnom vremenu, odnosno kako se odmoriti i prije odmora. Smjernice koje vas očekuju u nastavku mogu vam baš u tome pomoći.
1. Napravite plan
Jedan od najvažnijih koraka za smanjenje stresa je planiranje. Postavljanje jasnih ciljeva i izrada popisa može vam pomoći da se osjećate organizirano i spremno. Napravite popis svega što trebate obaviti prije puta, uključujući pakiranje, organizaciju putovanja, nabavu potrebnih stvari i slično. Jako je važno odrediti vremenski rok kad ćete koji zadatak s popisa i izvršiti. Tako imate dojam kontrole, koji je često narušen kad krene cijela strka oko priprema za odmor.
2. Razvijte rutinu
Razvijanje rutine za pripremu za putovanje može pomoći u smanjenju stresa. Na primjer, odvojite određeno vrijeme svaki dan za pakiranje ili planiranje. To može biti pola sata svaki dan tjedan dana prije puta. Rutina će vam pomoći da se osjećate organizirano i kontrolirano, umjesto da sve obavljate u zadnji tren.
3. Delegirajte zadatke
Nemojte se bojati delegirati zadatke članovima obitelji ili prijateljima. Ako putujete s obitelji, podijelite zadatke poput pakiranja, organizacije dokumenata ili kupnje potrebnih stvari. Delegiranje zadataka može smanjiti osjećaj preopterećenosti i omogućiti vam da se usredotočite na važne aspekte putovanja.
4. Pripremite se mentalno
Mentalna priprema jednako je važna kao i fizička. Prije odlaska na odmor odvojite vrijeme za opuštanje. Tehnike relaksacije poput abdominalnog disanja ili meditacije usredotočene svjesnosti (eng. mindfulness) mogu vam pomoći da smirite um i tijelo te se pripremite za nadolazeći odmor.
5. Ostavite dovoljno vremena za pripremu
Jedan od glavnih izvora stresa je osjećaj da nemate dovoljno vremena za pripremu. Planirajte i ostavite dovoljno vremena za sve zadatke. Ako planirate putovanje tjednima unaprijed, imate dovoljno vremena za rješavanje svih detalja bez žurbe.
6. Postavite realna očekivanja
Postavljanje realnih očekivanja može pomoći u smanjenju stresa. Shvatite da savršeno planiranje nije uvijek moguće i da se nepredviđene situacije mogu dogoditi. Budite fleksibilni i spremni prilagoditi se situacijama koje se mogu pojaviti.
7. Oslobodite se nepotrebnih briga
Često se brinemo zbog stvari koje su izvan naše kontrole. Prije odlaska na odmor pokušajte se osloboditi nepotrebnih briga i usredotočite se na pozitivne aspekte putovanja. Razmislite o tome što vas raduje u vezi s nadolazećim odmorom i fokusirajte se na te misli.
8. Uključite se u aktivnosti koje volite
Priprema za odmor ne znači da se morate odreći svih svojih omiljenih aktivnosti. Nastavite se baviti hobijima i aktivnostima koje volite jer će vam to pomoći da se osjećate sretno i opušteno. Ako volite čitati ili provoditi vrijeme s prijateljima, nastavite s tim aktivnostima i tijekom priprema za putovanje.
Iako pripreme za odmor mogu biti izvor stresa, uz pravi pristup mogu postati ugodan dio iskustva. Organizacija, planiranje i mentalna priprema ključni su za stvaranje pozitivnog okvira koji će vam omogućiti da uživate u svakom trenutku vašeg odmora. Prateći ove korake, ne samo da ćete smanjiti stres, već ćete postaviti temelje za opuštanje i obnovu energije. Neka pripreme budu vaš prvi korak prema bezbrižnom odmoru.
Hrana je lijek, vrlo je tricky rečenica. Lako možemo upasti u zamku s tim riječima. Pa kako je moguće da jedan nutricionist dovodi u pitanje ovu zlatnu dogmu nutricionizma? Moguće je, jer postoji ogromna razlika između lijeka i hrane. Ako popijem lijek, primjerice lijek za snižavanje krvnog tlaka, on djeluje odmah i moj krvni tlak odmah pada. Možemo se sjetiti i lijeka za snižavanje temperature ili protiv boli. Odmah vidimo rezultate. Kod hrane je drugačije. Ja jedem zdravo danas, sutra, prekosutra, … ali rezultate moje zdrave prehrane vidjet ću kasnije, za par mjeseci, možda i godina. Oni su najbolje vidljivi u starosti. Hoću li ja u starosti visiti po bolnicama ili pak uživati u svojim hobijima. Trebam danas i svaki idući dan jesti zdravo da bi moja prehrana pokazala svoju ljekovitost i sačuvala me od bolesti kasnije, kada će mi tijelo ostarjeti i postati podložnije bolestima. Štoviše, ja trebam jesti zdravo od danas nadalje kako bi moja još nerođena djeca bila u budućnosti zdrava. Zdrava (pre)hrana djeluje kasnije, na dulje staze i ne staje na nama, već će posredno djelovati i na naše potomke.
Da bi bila zdrava, prehrana treba ispuniti više uvjeta. Jednu kvačicu, među ostalima, stavljamo kod sezonskog voća. Zdrava prehrana uključuje svaki dan prisutnost svježeg, suhog ili smrznutog voća na našem tanjuru. Jer voće nije samo šećer. Voće je puno više od toga zahvaljujući svojim vitaminima, mineralnim tvarima, antioksidansima, aminokiselinama i vlaknima. Učili smo već o voću u tekstovima na poveznicama Voće kao super hrana i Top 5 voća i povrća ovog ljeta, ali znanja nikad dosta! A voće zaslužuje svoj comeback. Danas ćemo upoznati koje ukusno voće nam ljeti boosta vitamin C u krvi za bezbrižno uživanje na moru bez prehlade na vidiku, ali istovremeno boosta i puno drugih za nas dobrih molekula.
Bobičasto voće dobilo je počasnu titulu antioksidacijskog kralja među voćem. Upravo se polifenolima, molekulama s antioksidacijskim i protuupalnim djelovanjem, pripisuje zaštitni učinak voća (i povrća) na zdravlje ljudi. Dugotrajnim epidemiološkim istraživanjima primijetilo se da su ljudi, koji ostaju živahni i zdravi u starosti, tijekom života svaki dan jeli hranu bogatu polifenolima. (Šalabahter, ako zatreba, na poveznici: Abeceda nutrijenata).
Bobičasto voće ima najveću količinu polifenola, a među svih 32 vrste bobičastog voća, najviše je istraživanja provedeno na finim borovnicama. Epidemiološkim istraživanjima je dokazano da ljudi koji svake godine jedu borovnice u sezoni rjeđe obolijevaju od raka, od bolesti srca i od šećerne bolesti tipa 2. Istraživanja na životinjama pokazala su da ekstrakti borovnice djeluju antikancerogeno, ali trebamo istraživanja na ljudima kako bismo otkrili koja je dnevna doza borovnica dovoljna da spriječimo rak.
Učinak borovnica na ljude s rizikom od bolesti srca je mrvicu bolje istražen. Znamo da će se nakon 8 tjedana svakodnevnog unosa 126 grama svježih borovnica (ili 50 grama borovnica koje su prvo smrznute, a potom dehidrirane pod vakuumom), smanjiti krvni tlak kod ljudi koji pate od debljine i visokog krvnog tlaka za 6 % i smanjiti oksidacijska oštećenja u stanici za 28 %. Borovnice su se pokazale korisnima i kod inzulinske rezistencije. Znamo da će se nakon 6 tjedana svakodnevnog pijenja smoothija s borovnicama osjetljivost na inzulin povećati kod ljudi koji pate od debljine i inzulinske rezistencije, u usporedbi s ljudima koji su pili smoothie bez borovnica. Vjerujem da ste čuli za inzulinsku rezistenciju. Ona je predsoblje šećerne bolesti tipa 2, tzv. pred-dijabetes.
Međutim, nedostaju nam klinička istraživanja na ljudima da otkrijemo koliko se polifenola iz borovnica apsorbira iz crijeva u krv, i što se događa kada polifenoli dođu u kontakt s bakterijama u našim crijevima. Naime, i dobre bakterije papaju polifenole i pritom stvaraju nove molekule. Još ne znamo jesu li te nove molekule jednako djelotvorne – možda manje, a možda i više od onih izvornih polifenola koji su dospjeli u crijeva. A da dodatno zapaprimo stvari, kao što svatko od nas ima jedinstveni otisak prsta, tako svatko od nas ima jedinstveni sastav bakterija u debelom crijevu, što znači da će moje bakterije iz polifenola stvarati drugačije molekule od onih koje će stvoriti tvoje bakterije.
Lubenica je bomba likopena i vitamina C, ali je ujedno i najbogatiji izvor citrulina među svim voćem i povrćem. Za likopen ste sigurno čuli i čitali ste o njemu na poveznici Neka vaša koža blista uz ova četiri ljetna voća. Citrulin nije toliko poznat kao likopen, ali zato nije ništa manje vrijedan. Iz njega nastaje aminokiselina arginin koja potom prelazi u novu molekulu NO (dušikov oksid) koja potiče širenje krvnih žila. Upravo zahvaljujući citrulinu, lubenica bi mogla pomoći ljudima s visokim krvnim tlakom i muškarcima s erektilnom disfunkcijom. Zato se lubenica i smatra afrodizijakom. Trenutno se istražuje može li ekstrakt lubenice smanjiti kolesterol u krvi i smanjiti oštećenja u tijelu izazvana teškim metalima. Već ima studija koje daju naslutiti da ona to može, ali jedna lasta ne čini proljeće pa željno iščekujemo rezultate dodatnih istraživanja.
Treća ljetna riznica vitamina C je marelica. Epidemiološke studije nam pokazuju da ljudi koji su redovito jeli marelice rjeđe obolijevaju od raka, bolesti srca i krvnih žila te od katarakte. Dakle, čuvaju nam kožu, srce i oči. Diljem svijeta najviše se marelica jede u sušenom obliku. Naime, to slatko voće ima jako kratki rok trajanja, svega do 5 dana. Marelica se lako kvari na sobnoj temperaturi jer jako brzo zrije. I Nelly Furtado se pitala why do all good things come to an end? Srećom, suhe marelice su nam nadohvat ruke tijekom cijele godine.
Operimo naranču, krušku, breskvu, lubenicu i grožđe. Narežimo krušku, breskvu i lubenicu na kockice. Pomiješajmo 10 bobica grožđa, 10 kockica lubenica, kockice kruške i kockice breskve u zdjelicu. Iscijedimo sok od jedne naranče. Voću dodajmo žličicu meda, narančin sok i sve dobro izmiješajmo. Stavimo našu zdjelu punu voća u hladnjak barem na pola sata, a po mogućnosti sat vremena. Kad se ohladi, voćnu salatu pospimo mljevenim preprženim lješnjacima. Dobar tek!
Operimo dvije jabuke, tri kruške i veliku šalicu jagoda. Narežimo jabuke i kruške. Odstranimo im koštice. Ubacimo ih u blender. Narežimo limun na pola i iscijedimo sok od jedne polovice. Polijmo narezane kruške i jabuke limunovim sokom, dodajmo jagode, jednu žličicu meda i šaku kockica leda. Uključimo blender i dobro izmiksajmo voće do glatkog crvenog smoothija. Natočimo smoothie u čašu i ukrasimo ga narezanim jagodama. Dobar tek!
Ovo je za ljubitelje tropskog voća i okusa. Očistimo 250 grama svježeg ananasa i ogulimo jednu bananu. Narežimo ih i ubacimo u blender. Polijemo narezano voće s 1 dcl napitka od kokosa. Dodajmo žličicu meda i šaku kockica leda. Uključimo blender i dobro izmiksajmo voće do glatkog žutoga smoothija. Natočimo smoothie u čašu i ukrasimo ga narezanim ananasom. Dobar tek!
Operimo 200 grama jagoda ili malina. Ogulimo ananas i odstranimo tvrdu sredinu. Od mekanog mesa ananasa narežimo štapiće veličine krumpirića. Krumpiriće stavimo u hladnjak da se nakratko ohlade. Uzmimo naše jagode ili maline. Dodajmo im jednu jušnu žlicu limunovog soka i 1 čajnu žličicu meda. Uključimo štapni mikser i dobro ih izmiksajmo da nastane pire. Jednom ohlađen, ovaj voćni kečap spreman je za posluživanje zajedno s našim voćnim krumpirićima.
Operimo dinju, jagode i kupine. Dobro ih osušimo. Uzmimo dinju, odrežimo krajeve, položimo je okomito na podlogu i narežimo na dvije polovice. Uklonimo koštice pomoću žlice. Svaku polovicu narežimo na kriške i odstranimo koru sa svake kriške. Kriške potom narežimo na kockice debljine 2 cm. Kockice dinje rasporedimo na pladanj pazeći da se međusobno ne dodiruju. Pokrijmo ih prozirnom folijom i stavimo u zamrzivač. Kada se kockice stvrdnu, stavimo ih u najlonsku vrećicu i držimo ih u zamrzivaču barem 12 sati.
Prelazimo sada na jagode. Jagodama uklonimo peteljke i narežemo ih na polovice. Rasporedimo ih na pladanj opet pazeći da se ne dodiruju i pokrijemo ih prozirnom folijom. Ostavimo ih u zamrzivaču barem 12 sati.
Ostale su nam kupine. Ostavljamo ih cijele. Rasporedimo na pladanj, uvijek pazeći da se međusobno ne dodiruju. Pokrijemo ih prozirnom folijom i ostavimo u zamrzivaču barem 12 sati. Nakon tog vremena, kada je voće lijepo smrznuto, stavimo smrznutu dinju u blender i miksajmo dok ne postane kremasta. Naš je sladoled spreman. Učinimo isto s jagodama i kupinama, pa poslužimo u zdjelice. Dobar tek!
Dobro operimo i osušimo duguljastu lubenicu. Operimo također jednu dinju i crno grožđe. Odrežimo donju trećinu lubenice tako da može stajati okomito na pladnju. Izdubimo oba komada lubenice. Od mesa lubenica narežemo kockice i stavimo ih u zdjelu. U istu zdjelu stavljamo kockice dinje i bobe crnog grožđa. Dobro sve promiješajmo. Zdjelicu stavimo u hladnjak.
Sljedeći korak nam je napraviti glavu morskog psa od većeg dijela lubenice. Usta ćemo napraviti tako da na vrhu lubenice zarežemo ravno prema dolje 15 cm. Prvi rez je okomit na pladanj. To je gornja čeljust morskog psa. Potom slijedi drugi rez, poprečno, okomito na prvi rez. Drugi rez je vodoravan s pladnjem. To je donja čeljust morskog psa.
Sada su na redu zubi. Zube ćemo napraviti tako da s oba ruba ogulimo 2 cm zelene kore, kako bi bio vidljiv donji bijeli dio kore. Nožićem ćemo duž bijelog dijela kore urezati trokutiće – točnije zubiće našeg morskog psa.
Udubinu glave morskog psa punimo ohlađenim kockicama lubenice, dinje i crnog grožđa. Od manjeg dijela lubenice izrezat ćemo koru u obliku trokuta. Trokut postaje leđna peraja, dok dvije velike bobe crnog grožđa postaju oči morskog psa. Pomoću čačkalica pričvrstit ćemo peraju i bobe grožđa za glavu morskog psa. Dobar tek!
Koje vam je voćno jelo bilo najzabavnije za pripremu, a koje najfinije za pojesti?
Nemam Instagram, nemam Tik tok, nemam Twitter, a Facebook otvaram svake prijestupne godine. Ako su do mene u kamenoj špilji bez društvenih mreža stigle mnogobrojne video snimke o ljudima koji u svom autu drže monologe o kortizolu ili pak u svojim kuhinjama pripravljaju čarobne limunade koje bi ga navodno trebale spuštati, onda možemo s pravom reći da je kortizol vruća tema u Hrvatskoj i šire. Zato je pravo vrijeme da provjerimo činjenice. Što je istina, a što urbana legenda.
Stres je epidemija 21. stoljeća. Tu nema sumnje. Kada je naše tijelo dugotrajno izloženo stresu, povećava se stvaranje hormona stresa kortizola u nadbubrežnim žlijezdama. U toj smo fazi pod gasom. Jurimo 100 na sat. Međutim, baš kao i mi koji se umorimo nakon previše prekovremenih sati, tako se i naše nadbubrežne žlijezde iscrpe kad-tad i prestanu lučiti kortizol. Razina ovog hormona stresa naglo opadne i tada pregorimo. Ulazimo u burn out. Zato, ako smo već dugo izloženi stresu i osjećamo iscrpljenost, porazgovarajmo s liječnikom. Liječnik će provjeriti radi li nam dobro štitnjača, imamo li dovoljno željeza u tijelu, je li u tijelu prisutna infekcija ili upala, a provjerit će i razinu kortizola u tijelu.
Ako se sumnja na burn out, najbolje je mjeriti kortizol u slini ili mjeriti njegovu razinu u 24-satnom urinu kako bi se provjerio val kortizola kroz dan. Naime, razina kortizola mijenja se kroz dan – ujutro je prirodno viša, a navečer niža. Međutim, kortizol jako brzo reagira na vanjske čimbenike (odnosno na stres) i upravo zato jedno pojedinačno mjerenje razine kortizola u danu – ujutro ili popodne, nije dovoljno ako želimo provjeriti je li nam kronični psihički ili fizički stres iscrpio nadbubrežne žlijezde, odnosno je li nas doveo do zida – do takozvane adrenalne iscrpljenosti. Ako prvi nalaz kortizola iz sline ili urina pokaže da je kortizol van intervala, ne treba odmah skakati na loptu. U dogovoru s liječnikom i osobljem iz medicinskog laboratorija, dobro je ponoviti nalaz kortizola, kako bismo bili sigurni da taj val kortizola izvan intervala nije bio jedan izoliran slučaj na dan prvog mjerenja, nego da je zaista realan i postojan prikaz stanja našeg tijela.
Uzimati biljne pripravke napamet, metodom ćorave kokoši, nije nikada mudro, posebice ne kod iscrpljenosti. Dva poznata biljna lijeka za smanjenje stresa jesu rodiola (ružičasti žednjak) i ginseng. Ekstrakt biljke rodiole pomoći će ljudima čija je razina kortizola povišena. Oni će imati veću koncentraciju i snagu, bolje raspoloženje i hladniju glavu. Međutim, ta ista biljka odmoći će ljudima čija je razina kortizola snižena, odnosno ljudima koji su ušli u burn out. Rodiola će ih u ovom slučaju dodatno pokositi. Ljudima u burn outu sa sniženom razinom kortizola pomoći će ekstrakt ginsenga. Boostat će ih energijom. Ti će ljudi uz pomoć ginsenga postati benzinac a ne dizelaš koji se sporo pali. Ali bi zato ginseng mogao dodatno pogoršati uznemirenost, nesanicu i visoki krvni tlak kod ljudi čiji je kortizol povišen. Upravo zato je dobro znati je li nam kortizol snižen ili povišen prije nego uzmemo biljni pripravak koji utječe na njegovu razinu.
U drevnoj su Kini govorili da ginseng obnavlja životnu energiju – chi. Preporučuje se uzeti 2 puta dnevno 500 mg ekstrakta ginsenga koji sadrži 5 do 10 % molekule ginsenozida. Upravo ovoj molekuli ginseng duguje njegovo boostajuće djelovanje. Ekstrakt ginsenga pije se u jutarnjim i poslijepodnevnim satima, nikako navečer. Ginseng može pojačati apetit. Nema podataka je li siguran za djecu, trudnice i dojilje pa se zato njima radije ne preporučuje. Ljudi s loše reguliranim visokim krvnim tlakom i ljudi sa shizofrenijom ne smiju uzimati ginseng.
Rodiola se preporučuje i sportašima jer dokazano poboljšava njihovu izvedbu. Dnevna doza ekstrakta rodiole iznosi 150 mg do 400 mg. Najbolje ju je piti 2 puta dnevno u pojedinačnoj dozi od 150 mg do 200 mg ekstrakta. Bolje je započeti s manjom dozom. Nema podataka ni za rodiolu – je li sigurna za djecu, trudnice i dojilje; stoga se ne preporučuje. Ljudi s bipolarnim poremećajem ne smiju je uzimati jer povećava rizik od pojave manije. Zato je važno reći ljekarniku koje lijekove uzimamo kako bi nas uputio je li biljni lijek siguran za nas ili ne.
Kortizol, poznatiji kao hormon stresa, igra ključnu ulogu u regulaciji tjelesnoga odgovora na stresne situacije. Međutim, njegova uloga ide dalje i seže dublje od same reakcije na stres. Kortizol je snažno povezan i s našom motivacijom, a svima nam je dobro poznata njena uloga u procesu tjelovježbe te pridržavanja zdrave i uravnotežene prehrane. Ipak, ne trebamo bježati od kortizola i kriviti ga za poteškoće s kojima se susrećemo na putu do zdravijega života. Potrebno ga je razumjeti da bi on postao naš saveznik a ne protivnik.
Iako je često tako prikazan i shvaćen, kortizol nije negativac. Radi se o hormonu koji naše tijelo luči kao odgovor na stresne situacije, pripremajući nas za brzu i učinkovitu reakciju. Dok se često povezuje sa štetnim posljedicama dugotrajnoga stresa poput poremećaja u spavanju ili probavi, važno je napomenuti da umjerena razina kortizola pruža potrebnu energiju i motivaciju za suočavanje s izazovima svakodnevnoga života. Kortizol je isto tako važan u regulaciji imunološkog sustava, pamćenja, krvnog tlaka, emocija. Primjerice, imunološki sustav reagira na kortizol, što može utjecati na našu sposobnost borbe protiv infekcija i bolesti. Dakle, pogrešno je na kortizol gledati kao isključivo dobro ili loše jer nam je potreban u određenoj razini. Njegova se koncentracija prirodno mijenja tijekom dana – ujutro je lučenje pojačano i time nam pomaže da se razbudimo, a poslijepodne i predvečer lučenje se prirodno smanjuje. Ipak, svakodnevni nas život odmiče s ovog prirodnoga puta pa nam se razina kortizola povećava i tijekom dana zbog raznih izazovnih situacija – velike količine obaveza, gužve, nesuglasica s drugima i slično.
Ako se konkretnije usmjerimo na vezu kortizola s rezultatima vježbanja i prehranom, moramo još nekoliko riječi posvetiti motivaciji. Umjerene razine kortizola u kombinaciji s drugim hormonima mogu imati mobilizirajući učinak te maskirati ili prikriti bol i upalne procese, što može biti korisno u procesu treninga. I dok nam umjerene razine kortizola u kombinaciji s drugim hormonima mogu dati vjetar u leđa i potaknuti nas na svojevrsno djelovanje, visoke razine kortizola povećavaju osjećaj stresa i anksioznosti i tako mogu djelovati kao demotivator. Zbog visokih razina kortizola, pribjegavamo štetnim navikama koje ne zahtijevaju trud i ulaganje. Upravo iz tog razloga, kontinuirana izloženost visokim razinama kortizola i dugoročni stres potiču nas prema lošijim odabirima u prehrani, što upravo može biti jedan od razloga zbog kojega skrećemo s planiranoga puta prehrane i tjelovježbe.
Važno je naučiti kako regulirati razinu kortizola da bismo održali ravnotežu i omogućili da prevladavaju njegovi pozitivni učinci.
Kava ima svoje brojne prednosti, ali samo ako je konzumiramo pametno. Prekomjernom konzumacijom kofeina potičemo održavanje visoke razine kortizola. Razine kortizola ujutro su na najvišem vrhuncu, a konzumiranjem kave odmah nakon buđenja narušavamo ovaj prirodni tijek. Preporuka je kavi pristupiti mudro te je konzumirati barem 60 – 90 minuta nakon buđenja kako bismo zadržali pozitivne učinke kortizola. A ukoliko ste tijekom dana pod stresom, pametno je izbjegavati kavu jer će Vas ona zadržati u stanju visoke pobuđenosti i neće Vas smiriti.
Redovita tjelesna aktivnost važna je za tjelesno i mentalno zdravlje. Ipak, intenzivno vježbanje neposredno prije spavanja može povećati razinu kortizola i otežati Vam da zaspite. Umjesto toga, vježbanje u prvom dijelu dana može pomoći u regulaciji kortizola te poboljšati Vaše raspoloženje.
Razine kortizola prirodno su više tijekom jutra i ranog, odnosno prvog dijela dana. Zbog toga je korisno rasporediti važne zadatke i aktivnosti upravo tada. Na taj način možemo maksimalno iskoristiti svoju koncentraciju i fokus, rješavajući najzahtjevnije zadatke u trenucima kada smo najučinkovitiji.
Tehnike relaksacije poput dubokog disanja mogu biti vrlo učinkovite u smanjenju razine kortizola. Vježbe disanje su vrlo jednostavan i praktičan alat koji možete primjenjivati svakodnevno. Već laganim osvještavanjem vlastitog udaha i izdaha te produljenjem njihovog trajanja možete primijetiti promjenu. Stoga, tijekom poslijepodneva ili navečer odredite vrijeme za vježbu disanja kako biste smanjili razinu kortizola koja se, zbog ubrzane svakodnevice, potencijalno lučila tijekom dana.
Razumijevanje kortizola može biti vrlo korisno za održavanje zdravog i uravnoteženog života. Kortizol ima važnu ulogu u našoj motivaciji za postizanjem ciljeva, uključujući i rezultate vježbanja i pravilne prehrane. Umjerene razine kortizola mogu biti korisne, dok visoke razine mogu dovesti do stresa, demotivacije te loših prehrambenih navika. Promjenom malih navika u danu te upoznavanjem s vježbama disanja, bit ćete na dobrom putu za maksimalno iskorištavanje pozitivnih učinaka kortizola.
Autori:
Kada čujete riječ detoks, možda vam prvo padne na pamet detoks od hrane – izbacivanje štetnih namirnica kako bismo očistili svoje tijelo. Ipak, čini se da nam sve više treba detoks od nečega skroz drugačijeg: digitalnog svijeta. U današnje doba kada su pametni telefoni postali naša produžena ruka, društvene mreže naša glavna razonoda, a ekrani naši sveprisutni pratitelji, stigao je trenutak da se učimo odvajati od tog digitalnog svijeta koji može ostaviti negativne posljedice na naše mentalno i tjelesno zdravlje.
Ako ste kao većina ljudi, mobitel vas probudi ujutro, ustanete i brzinski pogledate sve nakupljene notifikacije. Pročitate koju vijest na internetu, odete na posao i provodite sate pred ekranom. Nakon posla odmorite uz najdražu seriju, dok je mobitel uz vas kao vaš vjerni prijatelj. Istraživanja pokazuju da prosječna osoba provede čak 8 sati i 41 minutu pred ekranima raznih elektroničkih uređaja, što je više vremena nego što provede spavajući. Uz to, u istraživanju u kojem je sudjelovalo čak 17 država jedna od tri osobe izjavila je da joj se teško odvojiti od tehnologije, makar i privremeno. Digitalni je svijet zavladao našim životima i teško je zamisliti život bez tehnologije. Ona nam je uistinu olakšala svakodnevicu do neke mjere te je baš iz tog razloga lako izgubiti iz vida njezin negativan utjecaj.
Udubljenost u razne ekrane sa sobom nosi sve veću dozu rizika za našu mentalnu dobrobit. Stalno provjeravanje e-pošte, poruka i društvenih mreža može izazvati stres, poremetiti san, otežati uspostavljanje granica između privatnog i poslovnog života te smanjiti fokusiranost, pažnju i produktivnost. Uz to, zbog društvenih se mreža povećava neopravdano uspoređivanje s drugima što može dovesti do manjeg osjećaja zadovoljstva. Velika dostupnost i izloženost brojnim vijestima i informacijama često nas preplavljuje i uzrokuje tjeskobu ili pak narušava našu produktivnost.
Digitalni detoks nam omogućuje ublažavanje i sprječavanje navedenih i drugih negativnih utjecaja digitalnog svijeta. Radi se o razdoblju u kojem se osoba suzdržava od korištenja elektroničkih uređaja poput pametnih telefona, televizora, računala, tableta i društvenih mreža. Umjesto da svoje vrijeme provodimo samo uz tehnologiju, digitalni detoks nas potiče da kvalitetnije provodimo svoje vrijeme.
Postoji nekoliko znakova po kojima možete prepoznati treba li i vama digitalni detoks, a neki od njih su:
Čak i ako nisu prisutni ovi znakovi, digitalni detoks je mjera prevencije, a odvajanje i udaljivanje od uređaja može unaprijediti kvalitetu vašeg života kroz usmjeravanje na stvari koje vas uistinu ispunjavaju.
Važno je da smo realistični u svojim planovima. Teško se u potpunosti odvojiti od tehnologije jer ona nam je ponekad uistinu nužna. Međutim, kratki detoks nakon radnog dana kada odaberete kvalitetan razgovor umjesto pregledavanja društvenih mreža ili ograničavanje korištenja tehnologije tijekom određenih aktivnosti kao što su objed, spavanje ili druženje s prijateljima, mogu biti značajni koraci u pravom smjeru. Također, možete razmotriti korištenje aplikacija ili postavljanje ograničenja na svoje uređaje kako biste se lakše odvojili od digitalnih distrakcija. Napravite plan, odredite u kojem dijelu dana ćete se odmaknuti od nekog uređaja i krenite malim koracima. Jako je važno da pronađete svrhu i odredite kako ćete kvalitetnije iskoristiti vrijeme koje biste inače proveli pred ekranom.
U današnjem digitalnom svijetu, važno je povremeno napraviti korak unatrag i osvijestiti utjecaj tehnologije na naš život. Lako je izgubiti se u beskonačnosti opcija koje nam nudi upravo tehnologija. Međutim, stvari koje nas uistinu usrećuju odvijaju se izvan ekrana – tjelesna aktivnost, kvalitetno druženje s našim najmilijima, hobiji i slično. Upravo su ove aktivnosti zanemarene kada zaronimo u digitalni svijet. Pokušajte se stoga od njega odmaknuti i pratite razlikekoje nastaju!
Autori: