Sposobnost usmjeravanja i zadržavanja pažnje na nečem što nam je bitno razvija se i održava kroz život. Mnogi smatraju da nam fokus pada s godinama, međutim to i nije baš točno. Fokus, kao i mnoge druge sposobnosti, se ne mijenja s vremenom, nego s ulaganjima i izostankom istih. Dakle, nikad nije prerano ni prekasno raditi na unaprjeđenju fokusa.

Iako postoje vježbice kojima možemo povoljno utjecati na svoju pažnju, bez ovih temeljnih ulaganja ne možemo očekivati rezultate. To je kao da 3 puta tjedno trenirate po 60 minuta, a ostatak vremena sjedite i jedete nezdravu hranu. Očekivanje pozitivnih tjelesnih promjena jednostavno nije realno.

1. Prehrana – raznovrsna prehrana bogata zdravim mastima pomaže našim moždanim stanicama u efikasnijoj komunikaciji. Osim toga, kvalitetna hrana održava razine naših neurotransmitera na optimalnim razinama, što je jedan od ključeva usmjeravanja i zadržavanja pažnje.
2. Tjelesna aktivnost – tjelesna aktivnost pozitivno utječe na otpuštanje kemikalija kao što su dopamin, serotonin, endorfini i noradrenalin (neurotransmiteri i neuromodulatori), koje imaju nevjerojatno velik utjecaj na naš fokus.
3. Boravak u prirodi – iako je najbolje tjelesnu aktivnost provoditi negdje u prirodi na svježem zraku, to nije uvijek moguće pa iz tog razloga ovdje posebno želimo naglasiti blagotvoran efekt boravka u prirodi na naš fokus. Tako provedeno vrijeme smanjuje stresni učinak na naše tijelo, a samim time eliminira negativan učinak stresa na naš fokus.
4. Čitanje – jedna od opuštajućih i svakodnevno dostupnih aktivnosti. Svakako je preporuka svakodnevno 30 minuta provesti u čitanju, posebno navečer prije spavanja. Svakako puno bolja opcija od društvenih mreža.
5. Meditacija – meditacija usredotočene svjesnosti (mindfuness meditacija) ima pozitivan učinak na naš fokus kroz nekoliko tjedana svakodnevne vježbe, a sve što je potrebno je 5 do 15 minuta dnevno provoditi redovne vježbe.
6. Vježbe disanja – redovito vježbanje disanja u trajanju od desetak minuta dnevno imat će pozitivan utjecaj na vašu emotivnu kontrolu (upravljanje stresom), ali i na vaš fokus. One su jedan od najdostupnijih alata za ulaganje u mentalno i tjelesno zdravlje, unaprjeđenje rada vašeg srca, fokusa i koncentracije. Proučite vježbe usmjerenog i trbušnog disanja o kojima smo i ranije pisali. Jako je jednostavno, trik je u dosljednosti!
7. Eliminacija distraktora i prioriteti – nedavno smo pisali o važnosti određivanja prioriteta, planiranja i eliminaciji ometača pažnje. Bez takvih jednostavnih alata, naša je pažnja i dalje prisutna, ali često pogrešno usmjerena na stvari na koje trenutno ne bi trebala biti.
8. Spavanje – osim disanja ne postoji ni jedna druga toliko važna fiziološka funkcija za naše zdravlje, fokus, pa čak i preživljavanje. Mnogi pričaju o tome koliko je sna potrebno, ali ono o čemu trebamo dodatno promisliti je kako povećati kvalitetu sna. Na kvalitetu utječu mnoge stvari, a povrh svega dosad navedenog, kvaliteta života nekoliko sati prije polaska na počinak (hrana, alkohol, mobitel…).
9. Multitasking – jedan od velikih mitova 20. i 21. stoljeća, o kojem se često priča kao o pozitivnoj karakteristici pojedinaca, nečemu čemu bi svi trebali težiti. Istina je da istovremeno obavljanje različitih zadataka znači vrlo brzo (ali ne istovremeno) prebacivanje pažnje, veliku energetsku potrošnju, smanjenu radnu učinkovitost, gubitak fokusa, a dugoročno čak i burnout. Dakle, radite jednu po jednu stvar!
10. Pauze i glazba – uzimanje povremenih kraćih pauza kroz dan sačuvat će naš mozak i pažnju dugoročno. Ako još uspijemo u tim pauzama slušati glazbu koja nam odgovara, velika je vjerojatnost blagotvoran učinak na fokus jer upravo na to ukazuju znanstvena istraživanja.

Koncentracija je naša sposobnost usmjeravanja pažnje na ono što nam je u nekom trenutku zanimljivo ili od interesa, a motivacija je pretpostavljeni unutarnji proces koji nas “gura” prema nečemu. Izostankom jednog ili drugog, lutali bismo svijetom bez smjera i cilja te ne bismo ostvarili mnogo.

Međutim, koncentracija ne znači da smo uvijek usmjereni na ono što nam je doista važno u nekom trenutku ili dugoročno. Istovremeno, uvijek smo motivirani, ali ne uvijek za prave stvari. Upravo iz tog razloga važno je znati kako definirati prioritete jer ako to napravite dobro i donošenje odluka će vam jednim dijelom biti olakšano.

Ljudi raspolažu s milijardama informacija, a za donošenje odluke potrebne su samo neke. Istovremeno, svjesno možemo raspolagati s 5 +/- 2 informacije u trenutku, što znači da često imamo dojam nedostatka informacija za donošenje odluke.

Jedan psihološki model vrlo jasno kaže da u početku procesa imamo malo informacija i posljedica donošenja odluke je velika. S vremenom se posljedice smanjuju jer je informacija sve više i možemo donijeti “sigurniju odluku”. Međutim, iako broj informacija raste, naš kapacitet ostaje isti (recimo 7 informacija).

Što je intuicija?

Nesvjesni proces obrade podataka iz okoline i donošenje najboljeg mogućeg rješenja oslanjajući se na jako puno informacija.

Kako bismo vam pomogli u oba procesa (postavljanje prioriteta i donošenje odluka), predlažemo dvije relativno jednostavne početne strategije.

Mala strategija postavljanja prioriteta:

1. Odredite svoje prioritete po važnosti. Napravite to tako da na jedan papir zapišete sve zadatke koje trebate obaviti u tjednu.
2. Zatim zapišite koliko vam je svaki pojedini zadatak privlačan na skali od 1 do 10 (1 – nije mi privlačno uopće, a 10 – jako mi je privlačno). Sjetite se da, po prirodi, prvo biramo i želimo obaviti zadatke koji su nam privlačniji, a to nije uvijek najbolja odluka i općenita je preporuka da manje privlačne zadatke odradimo ujutro dok još imamo više energije za obavljanje istih.
3. Zatim zapišite koliko vam je vremena otprilike potrebno za izvršenje pojedinih zadataka. Za neke zadatke će to biti teško odrediti jer vam je gotovo nemoguće predvidjeti koliko brzo i efikasno ćete ih rješavati, posebno ako ovisite o drugim faktorima ili ljudima. Za te zadatke ostavite više vremena i ne brinite, vrijeme će biti ispunjeno. A ako ih završite ranije od planiranog, to i nije neki problem. Opća je preporuka da takve vremenski zahtjevnije zadatke stavite u raspored ranije ujutro ili još bolje na kraju dana (ako imate dovoljno energije za njih), kad nemate ništa za obaviti nakon njih.
4. Na samom kraju upišite sve ovo u svoj raspored (kalendar) kako biste imali realniji prikaz svojih prioriteta u tjednu. Kad ste to napravili, provjerite još jednom je li vaš raspored provediv u stvarnosti i napravite eventualne prilagodbe.

Sad kad ste odredili prioritete, iskoristite strategiju donošenja odluka:

1. Jasno definirajte problem. Toliko jasno da ga u nekoliko rečenica možete objasniti do razine razumijevanja sebi i nekoj drugoj osobi (nekad je za ovaj korak potrebno najviše vremena i promišljanja).
2. Zapitajte se što vam kaže intuicija. Često intuitivno dolazimo do odličnih rješenja, ali ih odbacujemo jer nam se čine “prejednostavnima”. Zapravo jednostavna rješenja su često najbolja, bez obzira koliko složen sam problem izgledao. Zato ih trebate uzeti u razmatranje prije nastavka sa sljedećim korakom.
3. Zapišite 5 mogućih alternativnih rješenja. Pokušajte razmišljati “izvan svojih obzora” i dajte si malo vremena pa čak i odmak od tog zadatka na neko vrijeme, prije nego što nastavite. Nekad nam najbolja rješenja padnu na pamet kad smo već odustali od promišljanja i kad razmotrimo problem iz druge perspektive.
4. Ocijenite svako rješenje po vrijednosti. Vrijednost svakog rješenja ocjenjujete vi u skladu sa svojim vrijednostima i stavovima, ali i mogućnostima. Uzmite u obzir sve potencijalne resurse, ishode i mogućnosti. Također, pokušajte uzeti u obzir i moguće prepreke za svako potencijalno rješenje.
5. Odaberite najbolje rješenje i sastavite plan provedbe. Definiranje koraka i određivanje rokova svakako će vam pomoći da se pokrenete. Potrudite se da prvi koraci ne budu preveliki, već da jasno vode u smjeru zacrtanog cilja.
6. Napravite prvi korak!

Za kraj, odluka je dobra kad u nju uložimo puno energije i vremena da bi je učinili vrijednom.

Neki zaključuju temeljem internih procesa (osjećaj da je dobra), a neki temeljem vanjskih faktora (rezultati ukazuju na to da je dobra). Bilo kako bilo, dobre odluke nisu one koje se donesu, već one koje se manje ili više uspješno provedu.

Produktivnost je važna životna vještina, a kao roditelji možemo puno pomoći pri razvoju produktivnosti djece.

Biti produktivan znači znati odrediti prioritete, planirati, fokusirati se i ne odustati kada ne ide sve po planu. Biti produktivan također znači znati kada uzeti pauzu, vrijeme za odmor i opuštanje, kako bismo se kasnije lakše posvetili zadatku.

Visoka razina produktivnosti uključuje promišljeno upravljanje vlastitim aktivnostima u zadanom vremenu s ciljem uspješno odrađenog posla.

Lažno uvjerenje da smo produktivniji što smo više angažirani i ako radimo više aktivnosti odjednom, dovodi nas do pretjeranog umora, a zadaci pritom nisu nužno kvalitetno obavljeni. 

Zbog dana prepunog obaveza, mnogi roditelji rijetko zastanu, izbjegavaju tišinu, nepotrebno nešto rade i neprekidno se kreću. Drugim riječima, roditelji su danas prezaposleni, ali pitanje je čime? Vrijeme je da se zapitamo kako sva ta buka, pretrpani rasporedi i multitasking utječu na našu djecu.

Istraživanja su prepoznala praksu mindfulnessa kao dobru podršku i poticaj za razvoj produktivnosti.

Mindfulness praksa prepuna je resursa koji djecu podučavaju tehnikama opuštanja, važnosti fokusa kao i vještinama potrebnima za produktivnost. Cilj je prakse mindfulnessa biti u trenutku, usredotočeno svjestan.

Zbog jednostavnosti primjene, mindfulness je pronašao svoje mjesto u brojnim obiteljima i učionicama.

Postoje brojne igre, aktivnosti i vježbice pozornosti za djecu, a osim što pridonose tjelesnom zdravlju i emocionalnoj stabilnosti, potiču relaksaciju, smirenost i ravnotežu.

Pozorno disanje

Pozorno disanje najjednostavnija je i uvijek dostupna tehnika opuštanja. Nikad nije prerano ni prekasno da dijete podučimo vježbi pozornog disanja. Lagani udah uz dugi i spori izdah imaju pozitivan učinak na um, tijelo i emocije.

Pozorno disanje uči djecu osjetiti razliku između opuštenosti i napetosti te pomaže u razumijevanju toga koliku kontrolu dijete ima nad svojim tijelom i emocijama.

Uz dobar osjećaj opuštenosti lakše je učiti i raditi, što zasigurno ima velik utjecaj na produktivnost, motivaciju i kvalitetu obavljenog posla.

Pozitivne afirmacije kao podrška

Domaće zadaće, ispiti i testovi kod mnoge djece povezani su s različitim emocionalnim stanjima koja uključuju dosadu, frustraciju ili čak tjeskobu.

Ako dijete često govori „Baš me briga“, „Preteško je“, „To me uopće ne zanima“, znači da je previše usmjerilo svoju pažnju na krajnji rezultat umjesto na proces.

Emocije koje dijete doživljava tijekom učenja važne su za buduću volju i pristup učenju.

Pozitivne emocije i učenje kroz igru potaknut će dječju radoznalost, uzbuđenje i ljubav prema učenju. Kada dijete uči uz pozitivne emocije osjeća radost, zavoljet će učenje već u ranom djetinjstvu, što mu otvara vrata cjeloživotnom učenju.

Pozitivno afirmiranje “Ti to možeš”, “Vjerujem u tebe”, “Sve možeš postići”, pomoći će djetetu da misli ostanu pozitivne. Afirmacije pozitivnog razmišljanja mogu biti mentalna vježba koja potiče dijete da zadrži optimizam i onda kada je to teško. Riječi koje osnažuju bit će dodatna snaga koja motivira dijete za sve veća postignuća.

Pametno s vremenom

U vremenu koje je djetetu na raspolaganju važno je imati dobru organizaciju aktivnosti i učinkovitu dnevnu rutinu oko pisanja domaćih zadaća, kućanskih poslova, sportskih aktivnosti i vremena za opuštanje. To uči dijete redu i odgovornosti.

Uz dobru dnevnu rutinu i jasan smjer bit će manje prostora i vremena za sve ono što krade vrijeme i ometa pažnju.

Dijete koje ima dovoljno vremena za svoje obaveze, ali i za igru i odmor, osjećat će se zadovoljno, motivirano i samopouzdano da svoje vrijeme i obaveze drži pod kontrolom.

Izbjegavanje multitaskinga

Kada žurimo i radimo više stvari odjednom, mi smo u stresnom načinu rada. Tada se teže fokusiramo i brže se umaramo. Ono što sami radimo ima najveći utjecaj na našu djecu.

Djeci je potrebno pružati primjer dobre organizacije rada i poticati ih da treniraju svoj fokus posvećujući svoju pažnju jednoj aktivnosti u određenom vremenu. Kada dijete radi jednu po jednu aktivnost, nakon svakog napretka nagrađeno je dobrim osjećajem koji može poslužiti kao motivacija za nastavak.

Praksa mindfulnessa pomaže djeci stvoriti zdrave navike rada i učenja. Također, u trenucima umora, loših emocija i preopterećenosti, s djetetom možemo prakticirati neku od ovih tehnika kako bi im pomogli umiriti se, organizirati se bolje ili ih osnažiti za nastavak aktivnosti.

Autor:
Ana Letina

Nedostatak pažnje potrošač je vremena i energije, a kod djece čest problem s kojim se svakodnevno suočavaju roditelji i učitelji. Učitelji ponavljaju sve ono što je toliko puta već rečeno, a roditelji pokušavaju motivirati dijete da barem dio entuzijazma s kojim igra playstation upotrijebi za pisanje domaće zadaće.

Živimo u svijetu prepunom buke, uz dostupnost tehnoloških i komunikacijskih uređaja, što zasigurno ne ide u prilog pažnji i koncentraciji. Roditelji često govore djetetu “Koncentriraj se, fokusiraj se, gledaj što radiš, obrati pažnju!”, a pitanje je čuju li nas današnja djeca? Ako želimo napraviti pozitivne promjene, potrebno je prepoznati i ograničiti dostupnost svih ometača pažnje iz našeg okruženja.

Veliki broj istraživanja pokazuje da zbog prekomjerne izloženosti nepotrebnim informacijama djeca osjećaju mentalni nemir i umor te im se smanjuje produktivnost i sposobnost koncentracije.

Koncentracija podrazumijeva dobru sposobnost usmjeravanja pažnje na zadatak koji obavljamo. Biti pažljiv znači biti sposoban namjerno usmjeriti svoju pažnju na određenu aktivnost, zadržati je onoliko dugo koliko je potrebno za njezino obavljanje te imati sposobnost efikasno prebaciti pažnju na drugu aktivnost.

Dobra pažnja i koncentracija preduvjeti su za učenje i zato je važno poticati dijete na vježbe i aktivnosti za njihov razvoj.

Naučimo dijete opustiti se

Vještine koje će djetetu pomoći kada se osjeća rastreseno, a koje ujedno pomažu razvoju pozornosti i koncentracije su mindful aktivnosti koje se sastoje od toga da dijete svjesno i namjerno usmjerava svoju pozornost na „ovdje“ i „sada“.

Prakticiranje mindfulnessa, svjesno disanje, meditacija, kreativna vizualizacija, body scan, vratit će svjesnost i pažnju u tijelo i sadašnji trenutak te opustiti dijete. Samo par minuta neke od mindful vježbi dovoljno je da dijete umiri disanje, a pri tome se um i tijelo također opuštaju.

Ako dijete nauči koristiti svjesno disanje u trenucima kada se osjeća nervozno ili rastreseno, može se smiriti i bolje koncentrirati.

Mnogobrojna istraživanja pokazuju da djeca koja primjenjuju mindfulness imaju jači fokus i bolju koncentraciju te lakše upravljaju svojim reakcijama i emocijama.

Pažljivo s tehnologijom

Obratite pažnju na kradljivce koncentracije u vašem domu.

Upaljeni televizor, mobitel koji stalno zvoni i bilo kakva nepotrebna buka otežavaju djetetu učenje. Uz konstantno ometanje, dijete lako gubi interes za rad, nema strpljenje i ne može se koncentrirati uz konstantne podražaje koji odvlače dječju pažnju.

Također, djeca postanu nemirna gledajući roditelje koji se ne odriču potrebe za konstantnim radom te ako im vlastitim primjerom pokazuju da žive u buci, nepotrebno komuniciraju i nikad ne odmaraju.

Uživamo u onome što radimo

Pozornost i koncentracija izuzetno su važne vještine za svakog školarca. Djetetu koje se teško fokusira na zadatke, lako gubi interes, sporo je u izvršenju zadataka ili mu distrakcije iz okoline lako odvlače pažnju, izazovnije je i teže uspješno savladavati školske obaveze.

Ponekad dijete odbija učiti gradivo za školu, ne može se koncentrirati, odbija aktivnosti i čini se da ga zanima sve drugo, samo ne zadaća.

Ako je učenje usmjereno isključivo na školu, radost učenja počinje nestajati i zato podržimo dijete da ima i neke druge hobije koje ga opuštaju, vesele, u kojima se može izraziti i razvijati. Kad god smo u prilici, korisno je potaknuti dijete da istražuje svijet i da bude radoznalo, a važno je pitati ga često i za mišljenje.

Poželjno je u domu stvoriti mirno okruženje i u djetetu njegovati ljubav prema učenju za sebe. Potrebno je podsjećati ga da krajnji cilj učenja nisu ocjene, već usvajanje novih znanja.

Pohvala za trud i napredak

Neka djeca pružaju otpor prema opsežnim zadatcima ili su uznemirena zbog prekratkog vremena koje je im na raspolaganju pa je dobro podijeliti posao na manje zadatke. Veliki zadatak zahtijeva dobru koncentraciju, disciplinu i visoku razinu motivacije, a manji su lakši za fokusiranje i daju osjećaj konstantnog napretka.

Ne zaboravimo, djecu je potrebno pohvaliti za ostvareni napredak i uloženi trud. S djecom slabije pažnje treba biti strpljiv jer njihov napredak je sporiji. Ne valja ih požurivati, kritizirati ili kažnjavati. Naša pohvala će im biti kao potvrda da su na dobrom putu i potaknut će ih da ustraju u tome.

Autor:
Ana Letina

Stres nije nužno naš neprijatelj, već može biti i naš pokretač za pozitivnu promjenu ili životna postignuća. Međutim, bez adekvatnih alata kojima gradimo otpornost na stres, on nam može naškoditi dugoročno. Nitko nije imun na stres, već imunitet možemo steći tijekom godina iskustva i učenja. Međutim, možemo ga i narušiti.

Stres ne dolazi iz samo jednog smjera vašeg života i izvor stresa nije povezan samo s jednim aspektom vaše okoline. On je također cjelovit na svoj način i zato je dobro napasti ga iz više smjerova.

Iz tog razloga predlažemo vam da izgradnji otpornosti pristupite iz tri smjera: prehranom, tjelesnom aktivnošću i mentalnim treningom.

Prehrana – prije pokretanja bilo kakve promjene kad je riječ o prehrani, savjetujemo vam da barem tjedan dana vodite dnevnik prehrane. To znači da svakodnevno zapisujete što jedete i pijete, kad i u kojoj mjeri. Pokretati bilo kakve pozitivne promjene bez svijesti o stvarnom trenutačnom stanju nema smisla.

Jednom kad počnemo bilježiti svoje navike, javlja se želja za pozitivnom promjenom. Primjerice, ako ste uočili da jedete previše slatkog ili slanog, vrlo vjerojatno ćete samostalno pokušati uvesti promjenu. Ako ste uočili da pijete premalo vode, počet ćete razmišljati i o načinima kako povećati njezin unos. Ista stvar vrijedi i za konzumaciju voća i povrća, kao i broj obroka u danu. Ako znate da je zdravije jesti više manjih obroka u danu, a vi jedete dva velika, to će biti početak vašeg promišljanja.

Nakon tjedan ili dva vođenja takvog dnevnika, čak i bez savjetovanja s nutricionistom, počet ćete uočavati neke očite pogreške i istovremeno ćete graditi svoju motivaciju za sitnom promjenom. Naglašavamo „sitnom” jer iako je svaka promjena zapravo velika stvar, sitni koraci su oni koji čine razliku. Također, savjetujemo vam da uočite koliko slane, masne i slatke hrane konzumirate i u kojim trenutcima. Jedan od razloga zašto je to dobro osvijestiti je što ljudi često biraju upravo takvu hranu kad su pod stresom. Savjetujte se s nutricionistom i vidite koji bi vaši daljnji koraci bili te čime biste mogli zamijeniti neke namirnice kako biste uložili u svoju otpornost na stres.

Tjelesna aktivnost – jedan od najjednostavnijih oblika ulaganja u otpornost na stres je ulaganje u tjelesnu aktivnost. Ne trebate odmah krenuti s istraživanjem obližnjih fitnes-centara jer trening nije jedini oblik tjelesne aktivnosti. Zapravo, u početcima izgradnje otpornosti savjetujemo vam da se tjelesno aktivirate i nagradite tijelo dopaminom u optimalnim količinama, kao i kvalitetnim namirnicama u prehrani. To možete učiniti svakodnevnom šetnjom, pješačenjem vikendima, plivanjem ili jednostavno boravkom u prirodi.

Svaki oblik kretanja bit će nagrada za vaše tijelo i um, a istovremeno će vam pomoći pri otpornosti na stres. Budite umjereni u prvim koracima jer uvođenje bilo koje aktivnosti u život podrazumijeva proces promjene i adaptacije pa samim time i vremena. Osim boravka u prirodi, za koji ponekad nemamo prilike ili motivacije, postoje i druge opcije. Primjerice, dok čistite kuću, tjelesno ste aktivni; dok se igrate s djecom, tjelesno ste aktivni; aktivni ste i dok plešete, a dok gledate televiziju, možete biti malo tjelesno aktivniji ako sjedite na fitnes lopti umjesto na kauču. Naš je prijedlog da tijekom uobičajenih tjednih aktivnosti samo naglasite osviještenost tijela i disanja, na taj način će vam uobičajeno čišćenje ili usisavanje postati osviještena tjelesna aktivnost od koje ćete imati više koristi nego da je samo odradite dok razmišljate o nečem drugom ili obavljate telefonski razgovor.

Mentalni trening – ulaganje u ovaj oblik stvaranja otpornosti na stres iziskuje najmanje vremena i truda, a rezultat je značajan i istovremeno ugodan. Za početak savjetujemo vam da istražite različite odlike vježbi disanja i vježbe usredotočene svjesnosti (eng. mindfulness meditation). Vježbe disanja uvijek su dostupne, pomažu nam u stresnim situacijama, unaprjeđuju zdravlje srca i poboljšavaju fokus. Iako oblika ima mnogo, savjetujemo vam da krenete jednostavnijim trbušnim i usmjerenim disanjem u trajanju od 5 minuta te postupno tijekom dana i tjedana povećavate vrijeme do 10 minuta.

Također isprobajte i neke druge varijante vježbi. Što se usredotočene svjesnosti tiče, te su vježbe korisne jer nam pomažu osvijestiti misli koje nam „prolaze kroz glavu”. Dok ih radimo, manje razmišljamo (a svakodnevno imamo više od 50.000 misli), prisutni smo u trenutku i mirniji. Istim vježbama možete se koristiti i za unaprjeđenje prehrambenih navika ili tijekom tjelesne aktivnosti, koja samim time postaje učinkovitija. U idealnom scenariju – nakon nekoliko mjeseci ulaganja u otpornost na stres moći ćete biti tjelesno aktivni, prisutni u trenutku i disati pravilno. Takva ugodna kombinacija do koje možete doći upornošću čini veliku razliku, a minimalna ulaganja traže 30 minuta vašeg vremena.

Mala napomena

Uvođenje svake promjene u život, pa i one pozitivne, zahtijeva promišljanje i pripremu. Promjena se uvodi planski, najmanjim mogućim koracima koje radite svaki dan. Na taj način izbjegavate mogućnost da će nova pozitivna promjena u vašem životu biti novi izvor stresa. Nije posebno važno kako ćete započeti izgradnju svoje otpornosti, je li to prehrana, tjelesna aktivnost ili mentalni trening.

Krenite od onog što vam je trenutačno najprivlačnije i najizvedivije. Kad ste svladali jednu stvar i kad je ona postala vaša nova navika, uvedite neke druge u život. Budući da dugoročno težite cjelokupnom unaprjeđenju kvalitete života i ulaganju u zdravlje, sva tri oblika ulaganja postat će vaša svakodnevica i vaš novi životni stil, a za to je potrebno vrijeme – ponekad mjeseci, a ponekad čak i godine.

Iako je osnovna ideja godišnjih odmora „punjenje baterija” i priprema za novi početak rada, trebamo se podsjetiti da je i taj povratak u svakodnevicu promjena koja može izazvati stresne reakcije kod svih nas i vrlo brzo „potrošiti naše baterije”.

Kako se sačuvati od stresa, pripremiti za početak rada i oporaviti od odmora? Evo nekoliko jednostavnih savjeta kako smanjiti naše stresne reakcije u procesu prilagodbe.

1. 1. Započnite pripreme prije povratka na radno mjesto – napravite popis stvari koje trebate obaviti nakon povratka na radno mjesto. Zatim taj popis razvrstajte prema prioritetima. Postoje stvari koje trebate obaviti prvi tjedan i stvari koje su bitne, ali ne toliko hitne i zahtijevaju više pripreme. Prvi tjedan nakon povratka odvojite vrijeme za pripremu onoga što planirate odraditi u skoroj budućnosti.
   2. Poklonite si nekoliko dana – ako je ikako moguće, nemojte odmah nakon povratka idući dan ići na posao. Ako si omogućite dan-dva adaptacije i pripreme, vaše će vam tijelo i um biti zahvalni, a tranzicija neće biti toliko gruba.
   3. Neka prvi tjedan bude tjedan privikavanja – ako ne možete usporiti cijeli tjedan, pokušajte to učiniti u nekoliko prvih dana nakon povratka kako ne biste stisnuli gas svom snagom i potrošili se prije vremena. Kao što smo spomenuli, neka prvi dani budu dani planiranja i organizacije.
   4. Obnovite skrb o vlastitom tijelu i umu – kako biste se zaštitili od stresa pri povratku na posao, uložite u svoje tjelesno i mentalno zdravlje. Konzumirajte hranu koja će pomoći vašem tijelu u izgradnji prirodne otpornosti na stres, pijte dovoljno tekućine i nastavite s tjelesnim aktivnostima, osobito na otvorenom.
   5. Uvedite neke dobre stare rutine ili pronađite neke nove – vjerujemo da ste i prije godišnjeg odmora imali neke kvalitetne rutine. Njih pomalo vraćajte u život, poštujući činjenicu da će i za osvježenje navika biti potrebno neko vrijeme. Istovremeno, vrijeme je novih početaka, pa u svakodnevicu uvedite neku malu sitnicu koja odgovara vašem tjelesnom i mentalnom zdravlju, a ne iziskuje previše truda. Možda nešto što ste otkrili da vam odgovara tijekom godišnjeg odmora, primjerice, konzumacija novoga zdravog napitka.
   6. Obratite pozornost na svoj mentalni sklop, svoja uvjerenja – činjenica da je godišnji odmor završio ne znači da se trebate „uništiti od posla”. Neki od nas čekaju kao zapete puške početak rada i nove izazove, no ovdje nije riječ o sprintu, već o životnom maratonu. Iako neka uvjerenja zvuče inspirativno (primjerice: „E, sad idem stisnuti maksimalno posao dok imam energije!”), u praksi ne pomažu, pa vam predlažemo da obratite pozornost na ono što si govorite i kako to utječe na vas.
      
   7. Godišnji je odmor završio, ali ne i odmor – jedna od osnovnih ljudskih potreba je potreba za odmorom i odmakom od radne, ispunjene i često užurbane svakodnevice. Sjetite se da 80 % vremena koje provedete u nekom radu daje 20 % rezultata, a 20 % vremena provedenog u nekom radu daje 80 % rezultata. Dakle, planirajte i odmor na kraju svakog dana i aktivan odmor vikendom. Na taj ćete način bolje iskoristiti svoje vrijeme i smanjiti vjerojatnost preranog izgaranja.
   8. Definirajte smisao – naša potraga za smislom nikad ne prestaje, ali povratak na radno mjesto dobar je trenutak za redefiniranje svog smisla, svoje uloge privatno i poslovno, a može biti i dobar trenutak za podsjećanje na naše vrijednosti, odnosno ono što nam je doista važno u životu.
   9. Radite stanke tijekom dana – uspješni ljudi kvalitetno upravljaju svojim vremenom i ne rade stanke kad su umorni, nego prije nego što su umorni. Uzimanje kratkih 5-10 minuta više puta u danu sačuvat će vašu energiju i unaprijediti fokus u zadatcima koje obavljate.
   10. Pripremite svoje radno mjesto – kao što je važno složiti krevet ujutro ili radni stol prije odlaska na godišnji, jednako je važno pripremiti svoj radni stol, dokumente i računalo za početak rada. Istovremeno razgovarajte s kolegama i u prvih nekoliko dana podijelite neko vrijeme s njima. To će vam pomoći da se pomalo „uvedete” u poslovnu komunikaciju, razmišljanje i brzinu koja je bitno drugačija od one na godišnjem odmoru. Urednost i organizacija oko nas pomaže nam da sačuvamo mir i donesemo smirenije odluke i prve poteze.