Na odmoru često tragamo za raznim načinima odmaka od svakodnevice i stresa koji je nerijetko prati. Budući da na odmor odlazimo željni druženja, smijeha i zabave, kad se spoje te sve želje, dobit ćemo jaku potrebu za instant rješenjima. Iz te potrebe ljudi često pretjerano konzumiraju alkoholna pića, jedu masnu, slanu ili slatku hranu, piju premalo vode, prekratko spavaju – ukratko, narušavaju vlastito zdravlje, umjesto da mu pruže kvalitetan odmor i oporavak koji su zaslužili.

Naše tijelo kao i naš um zaslužuju odmor i odmak od stresa, a godišnji odmor dobra je prilika za to. O odmoru tijela i tjelesnoj aktivnosti pisali smo u ranijim člancima, dok ćemo se u ovome baviti temom kako “isključiti” mozak i kvalitetno ga odmoriti.

1. Koristite disanje za opuštanje, ali i za smirivanje bujice misli koja obično svaki dan prolazi kroz naš mozak. Mozak je živa tvar i treba mu vremena da se malo “isprazni”. Osvještavanje misli dobar je način za njihovo stišavanje, a to je pak najjednostavnije uz razmišljanje o vlastitom disanju.
2. Journaling ili pisanje dnevnika dobra je tehnika za uobličavanje ideja i misli koje imamo u svom umu. Čim poželite nešto zapisati na papir, morat ćete se potruditi to i kvalitetno uobličiti te skratiti nepotreban sadržaj. Također, pomoću pisanja dnevnika, smanjit ćete osjećaj anksioznosti i neprestane potrebe za “prevrtanjem” jednih te istih ideja i misli.
   
3. Umirite pogled i fokusirajte se na oblake ili vodu (more, jezera, itd.). Pogled u prirodu pomoći će Vašem mozgu da se usmjeri na jednostavni podražaj, što neće uvijek biti i uspješno, ali će poručiti Vašem mozgu da ste Vi u kontroli. Usredotočena svjesnost može se trenirati, samo morate biti uporni i redoviti oko izvođenja ove vježbe!
4. Slušajte glazbu, pjevajte, plešite, otkrijte neki novi album ili novog izvođača/-icu. Glazba dokazano pomaže u toleranciji nelagodnih emocija, poput boli. Zamislite onda koliko će tek nama pomoći u nošenju s puno manjim intenzitetom nelagode. Slušanje glazbe doslovno smanjuje aktivaciju mozga i povoljno utječe na njega. Ako želite “opustiti i raščistiti” mozak, glazba je pravi odabir za Vas.
5. Budite blagi prema drugima, čak i ako niste blagog karaktera. Vaš Vas karakter ne određuje 100 %, imate prostora za promjenom. Bez obzira jeste li strogi ili ne, blagost može biti Vaš izbor. S blažim tonom, većim iskazivanjem interesa za sugovornika/-cu ili većom dozom strpljenja, smanjit ćemo razinu kortizola i kod sebe samih (da ne kažemo da ćete biti i bolji za druge!). Blagost se trenira, kao i primjerice nogomet. Iako ne morate biti sjajni ni u jednom ni u drugom, sigurni smo da napredak možete ostvariti.
6. Koristite progresivnu mišićnu relaksaciju, tehniku staru preko sto godina i razvijenu u poliklinici Mayo, a koja se koristi za dubinsko opuštanje (ne samo mozga nego i naših mišića). Odaberite jedan dio tijela, primjerice svoju šaku ili stopalo i stisnite je prilično jako te držite pritisak 5 sekundi. Nakon toga opustite mišiće i osjetite val relaksacije koja prolazi odabranim područjem. Ponovite ovo za svaki drugi dio tijela dok ne prođete kroz sve skupine mišića. Ovu vježbu možete raditi svakodnevno, a naša preporuka je da je napravite netom prije spavanja.
   
7. Posadite biljku, ako imate prilike za to. Ne samo da ćete pomoći u ekološkom smislu našoj majčici zemlji nego ćete i svom mozgu učiniti veliku uslugu. Jeste li znali da su ljudi koji se bave vrtlarenjem manje anksiozni i općenito bolje volje od prosječne osobe? Mora da se u toj zemlji ipak nešto dobro krije za nas, pa istražimo!
8. Ljubite se i grlite, izražavajte osjećaje i ljubav, a to će potaknuti lučenje hormona oksitocina koji je zaslužan za naš osjećaj prihvaćenosti, dok istovremeno smanjuje razinu stresa. Uostalom, nije li lijepo upravo na taj način započeti dan? Zahvalni za ono što imamo i one koji nas okružuju.

Krenite u novi godišnji odmor uz one smjernice koje smatrate dobrima i smislenima za sebe, a mi ćemo napisati još ovaj redak pa idemo raditi to isto.

Ljetni mjeseci su doba kada djeca imaju najviše slobodnog vremena – uživaju u igri, praznicima, druženju s prijateljima i odlasku u prirodu. Idilu sunčanih i bezbrižnih dana može pokvariti jedino nepozvani gost – enterovirus. Bolesno dijete prije odlaska na put ili tijekom godišnjeg odmora noćna je mora svakog roditelja.

Kako djecu obraniti od svih tih silnih virusa?

Najučinkovitija mjera prevencije i pravi put za borbu protiv enteroviroza je učiti djecu zdravim navikama koje će jačati njihov imunitet tijekom cijele godine.

Peremo rukice često

Redovita i pravilna higijena ruku je jeftin, jednostavan i učinkovit način sprečavanja širenja mnogih bolesti.

Također, treba imati na umu da je higijena noktiju djece izuzeto važna jer se ispod njih nalazi najviše prljavštine.

Pranje ruku je obavezno nakon svakog povratka kući izvana, prije obroka i nakon korištenja toaleta.

Djecu je važno naučiti kvalitetnim higijenskim navikama u svrhu očuvanja njihovog zdravlja.

Higijena ruku uz odgovarajuće postupanje s hranom značajno će doprinijeti širenju virusa.

Igra na otvorenom

U današnje vrijeme, u suvremenom i nerijetko užurbanom životu, uz dostupnost mobitela i računalnih igara djeca većinu svog slobodnog vremena provode sjedeći u zatvorenim prostorima. Ljeto je idealno vrijeme kada djecu treba poticati na kretanje i vježbanje, što značajno doprinosi izgradnji i očuvanju imuniteta.

Boravak i igra na otvorenom i na svježem zraku uz umjereno izlaganje suncu, ne samo da dobro utječu na imunitet, već su nužni za psihičko i emotivno zdravlje djeteta.

U svakom slučaju, igra na otvorenom i boravak u prirodi djeci čine dobro i većina djece nakon igranja vani osjeća onaj zdravi umor.

Prakticiranje mindfulnessa

Za zdravlje djeteta potrebna je ravnoteža – njegovanje uma, duha i tijela.

Mnogi znanstveni i medicinski dokazi svjedoče o snažnom utjecaju mindfulnessa na zdravlje, dobrobit i sreću. Rezultati istraživanja pokazuju da mindfulness praksa pomaže djeci stvoriti zdrave navike osjećanja, brige o svom tijelu i optimističnog životnog stajališta.

Vjerujem kako svi mi roditelji želimo osigurati djeci način života koji čuva zdravlje, podržava njihov emocionalni razvoj, ojačava tijelo i imunosni sustav.

Ljeto je idealno vrijeme za brigu o zdravlju naše djece i valja to vrijeme mudro iskoristiti prije povratka u vrtiće i školske klupe.

Ako djeci osiguramo kvalitetan san i pravilnu prehranu uz umjerenu tjelesnu aktivnost i vrijeme za relaksaciju, značajno ćemo doprinijeti izgradnji imunosnog sustava svoje djece i veća je vjerojatnost da ćemo se uspješno obraniti od neželjenih ljetnih enterovirusa.

Autor:
Ana Letina

Već smo pisali o tome koliko je važno planirati svoje vrijeme za godišnji odmor kako nam isto to vrijeme ne bi pobjeglo u obavljanju raznih zadataka i ispunjavanju tuđih želja, bez ostavljanja vremena za sebe i svoj odmor!

Međutim, lakše je to reći nego doista sprovesti u djelo. Čak i ako ste sve super planirali i velikim dijelom možete ostvariti to zacrtano, mnogi od nas danas, za razliku od vremena prije dvadesetak godina, posao nose sa sobom čak i na godišnji odmor.

Voljeli bismo Vam reći da to nije potrebno i da to ne mora tako biti, međutim, želimo biti realni, iskreni i od pomoći. Iako neki ljudi uspijevaju ostaviti posao u potpunosti iza sebe, mnogi od nas trebaju biti dostupni svojim kolegama, klijentima, nadređenima ili podređenima barem povremeno, jer takva je priroda našeg posla i ako smo ga odlučili obavljati, onda nemamo mogućnost potpunog odabira kako ćemo provoditi vrijeme kroz godinu. I to je OK dok god još uvijek mi većinu vremena upravljamo poslom, a ne naš posao našim vremenom.

Dakle, kako si pomoći za vrijeme godišnjih odmora?

1. Prepoznajte trikove koje Vaš mozak koristi protiv Vas – najpopularniji trik je odgađanje bez vremenskog roka i plana. Primjerice, za vrijeme odmora dnevno dobijete 10 e-mailova, 3 su hitna i zahtijevaju brz odgovor u roku 24 sata, 3 zahtijevaju odgovor kroz nekoliko dana, 3 zahtijevaju odgovor koji oduzima više vremena i 1 e-mail ne trebate odgovoriti do nakon godišnjeg. Ukoliko niste napravili neku svoju kategorizaciju e-mailova i prioriteta, odgovarat ćete na njih kako stignete ili ih odgađati zatrpavajući si neke od nadolazećih dana. Usputno jednim dijelom ćete stvarati određenu razinu stresa i anksioznosti zbog stalne svjesnosti da imate stvari za odraditi i koje Vam „vise nad glavom“.
2. Prepoznajte iracionalne i nefunkcionalne rečenice koje koristite – tu smo često majstori obmane koju na žalost koristimo protiv sebe. Rečenice i riječi poput “budem”, “još samo da”, “ovo stvarno moram”, “bolje da sad to odradim pa ne moram sutra” itd., ne pomažu. Ako danas nešto odradimo što nam se ne uklapa u naš planirani vremenski raspored i dogovor sa samim sobom, to ne znači da sutra opet neće biti novih zadataka. Naša je preporuka da prepoznate kod sebe koje su to rečenice i riječi koje koristite, zapišete ih i pokušavate ih bolje uočavati u svakodnevici. U tome Vam mogu pomoći i ljudi s kojima provodite godišnji. Podijelite s njima vaš dnevni plan za rad, ali podijelite i rečenice kojima varate sami sebe i tražite od njih podršku!
3. Planirajte vremenske blokove za rad – odredite si koliko vremena dnevno želite (ili morate) raditi. Ako je to vrijeme neplanski raspoređeno kroz dan, imat ćete dojam da radite cijeli dan. Ukoliko to vrijeme podijelite na dva bloka od 60 min (npr. ujutro i poslijepodne), nećete propustiti ništa i ispunit ćete blokove pametno.
4. Planirajte vrijeme bez mobitela i kompjutera – istina je da mnogi ljudi brinu o tome da će nešto vrlo važno propustiti. Ako ste si odredili da dva puta u danu provjeravate poslovne e-mailove, nećete ništa propustiti, a ako ste konstantno dostupni, onda ćete propustiti svoj godišnji iako ste upravo na njemu. Planiranje vremena kad Vam mobitel nije pri ruci na godišnjem je prioritet! Ako je mobitel pri ruci, bit će u ruci, a nekoliko trenutaka kasnije ćete raditi ili biti okupirani društvenim mrežama, koje kao ni posao nisu sjajan odmor za naš mozak.
5. Odredite dane kada ste u potpunosti nedostupni – svakako Vam savjetujemo da bez obzira na opseg i vrstu posla odredite dane kad ste u potpunosti nedostupni. To su dani u potpunosti posvećeni Vama i Vašem odmoru. Moguće je da ćete se te dane posebno dobro odmoriti i stvoriti entuzijazam jer ćete ih cijeniti više nego da imate 15 takvih povezanih dana!

Vrijeme je godišnjih odmora, vrijeme je kad većina ljudi uživa, prepušta se dugo zasluženom odmoru, sitnim užicima koji su rjeđi kroz godinu i uživa u toplom vremenu i suncu. Istovremeno, isti su sitni užici često razlog zbog kojeg našem tijelu i mozgu nedostaje vode. Ljetne vrućine, teška hrana, alkohol i kava samo su neki od razloga zašto smo ljeti u blagom deficitu s unosom tekućine.

Koje su posljedice dehidracije?

Ne znamo jeste li znali da gubitak hidracije od samo 2% može uzrokovati pad moždanih funkcija, takozvanu mentalnu izmaglicu, problem s kratkotrajnim pamćenjem ali i problem s matematičkim kalkulacijama. Mentalni simptomi dehidracije uključuju i depresiju, iritabilnost, probleme sa spavanjem, poslijepodnevni umor, vrtoglavicu, mučninu i slabiji fokus. Također, glavobolje, suhoća u ustima, suhoća kože i očiju kao i promjene u razinama energije i slabija orijentacija, česta su posljedica dehidracije.

Koje su posljedice hidracije?

S druge strane adekvatna hidracija je povezana s boljom izvedbom na kognitivnim testovima i bržem donošenju odluke. Adekvatna hidracija znači bolju regulaciju tlaka, više ili stabilnije razine energije, kvalitetnije spavanje i brži protok informacija u mozgu. Ako unosimo dovoljno tekućine, naš mozak ima bolju opskrbljenost krvlju pa samim time i kisikom i nutrijentima. Istovremeno, adekvatna hidracija pomaže našem tijelu u procesu izbacivanja štetnih tvari (toksina) što utječe na naše opće zdravlje i brzinu oporavka. Hidracija ima pozitivan utjecaj na naše bubrege ali i cijeli probavni sustav.

Kako ostati hidriran?

1. Ako ste tjelesno aktivni, popijte čašu vode prije tjelesne aktivnosti i minimalno toliko za svakih 30 minuta tjelesne aktivnosti.
2. Popijte manju čašu vode prije svakog obroka.
3. Ako pijete alkohol ili kavu, uz svako piće popijte čašu vode.
4. Osim vode, konzumirajte svježe voće ili voćni smoothie kao međuobrok ili za doručak. Na taj način, Vaš je unos vode postepen, prirodan i ugodan, što povećava vjerojatnost da ćete nastaviti ulagati u takvu zdravu naviku i u budućnosti.
5. Odredite osobni cilj koliko vode dnevno želite popiti. Većina ljudi ima potrebu popiti od 2 do 3 litre ako izuzmemo kofein, alkohol i tjelesnu aktivnost.
6. Učinite hidraciju zabavnijom i ugodnijom tako da osim smoothieja i voća pijete vodu u koju ste iscijedili malo limuna ili nekog drugog voća, ili u koju ste ubacili nešto što će Vam malo obogatiti okus.
7. Izbjegavajte gazirana pića sa šećerom.
8. Napravite podsjetnike za sebe na mobitelu, na frižideru, u sobi ili gdje god bili, jer se navika neće pojaviti sama od sebe preko noći.
9. Koristite “uvijek” istu bocu iz koje točite vodu kako biste znali koliko ste vode popili u danu.
10. Ako niste žedni, to ne znači da ne trebate piti tekućinu. Ljudi se navikavaju i prilagode na sve pa tako i na nedostatak vode. To ne znači da je to poželjno i zdravo. Razvijajte dobru naviku hidracije tako da je uvodite u život, malo po malo, čašu po čašu!

Kad se pripremamo za velike stresne događaje, tada u danima koji prethode dugo pripremamo svoje strategije, scenarije i načine suočavanja s nepoželjnim okolnostima ili ishodima. Kad se pripremamo za godišnji, nažalost pripremamo samo kofere, a mnogi od nas čak i tom poslu pristupe nedovoljno ozbiljno.

Zašto je važno pripremiti se za godišnji odmor?

Izlazak iz rutine, koliko god poželjan bio, može narušiti naš imunitet zbog kojeg nećemo uživati u godišnjem. Ako uzmemo za primjer profesionalne sportaše, oni će znati da je odmor jednako važan kao i trening, ako ne i važniji. Iz tog razloga, profesionalni će sportaši u dogovoru sa svojim trenerima planirati različite metode oporavka za dane odmora.

Ako se doista želite odmoriti na godišnjem i pripremiti za povratak u svakodnevicu, umjesto da se s godišnjeg vratite umorniji nego što ste otišli, pripremili smo Vam nekoliko smjernica:

1. Napravite okvirni plan za svoje dane godišnjeg, čak i ako ste po prirodi spontani. Potpuni izostanak planiranja može Vaš godišnji učiniti hektičnim pa čak i stresnim, dok ispunjavate zahtjeve okoline umjesto da i sebe uvrstite u jednadžbu.
   Primjerice, ako ste na odmoru 14 dana, odredite koje dane ćete raditi što. Ako niste skloni planiranju, odredite samo pojedine dane kada želite napraviti neki izlet ili ih rezervirati za iskustva koja Vas pune energijom i čine sretnima. Takvim planiranjem ispunit ćete vrijeme kako Vam odgovara, a nećete propustiti ništa osim eventualnih gužvi na turističkim odredištima koja su pretrpana posjetiteljima vikendima ili u određenim terminima u danu.
2. Napravite plan prehrane i hidracije. Godišnji odmor nije vrijeme za uvođenje velikih promjena u život jer on sam po sebi nosi dozu stresa. Ako Vam je prehrana važna, odaberite neke obroke ili međuobroke u danu koje želite držati pod kontrolom. Primjerice smoothie ili voćni obrok jednom dnevno već čine razliku po pitanju unosa energije, ali i očuvanja imuniteta. Ako na odmor ponesete bocu koju ćete redovito puniti vodom kroz dan i uvijek nositi sa sobom, već ste učinili dobru stvar za svoje zdravlje.





3. Vodite računa o tjelesnoj aktivnosti – iako je tjelesna aktivnost uvijek preporuka, za vrijeme velikih ljetnih vrućina treba biti oprezan u izboru količine, vrste i vremena za takve aktivnosti. Aktivnosti na otvorenome su svakako preporuka, ali doba dana kad su temperature niže, aktivnosti u vodi su najpoželjnije jer će naša tjelesna temperatura ipak biti pod kontrolom.
4. Smanjite opseg posla prije odmora – značajan broj ljudi prije godišnjeg odrađuje sve što može i nekako vođeni entuzijazmom nadolazećeg odmora, često rade više nego što je to slučaj kroz godinu. Takvo povećanje volumena rada samo znači još veću razliku i stres u trenutku početka odmora. Naša je preporuka da ne radite više nego inače, već da polako smanjujete količinu posla kako bi napravili blaži prijelaz iz faze rada u fazu odmora.
5. Vježbajte toleranciju ali i dosljednost prvih dana godišnjeg – obično je ljudima potrebno nekoliko dana da bi “osvijestili” da su sad na godišnjem i da je OK ne raditi. Sve je to normalno i trebamo uzeti u obzir da i našem mozgu treba malo vremena da se adaptira na promjenu. Prvih nekoliko dana planirajte u tolikoj mjeri da Vam je dan donekle ispunjen jer prelazak sa 100 na 0 nije moguć i često rezultira osjećajem anksioznosti. Istovremeno, ako ste odlučili da dok ste na godišnjem neke stvari radite a neke ne, onda su prvi dani svojevrsni temelj za ostatak odmora i tražite od sebe dosljednost. Međutim, nemojte inzistirati na savršenosti. OK je da stvari ne idu uvijek po planu, a na odmoru se nema smisla živcirati oko toga.
6. Planirajte sitne dnevne aktivnosti – svatko od nas ima neke svoje hobije, interese ili aktivnosti koje nam pomažu u procesu odmora, tjelesno ili mentalno. Odredite vrijeme u danu za sebe, za čitanje, za crtanje, za slušanje glazbe ili kratko popodnevno drijemanje ako je to ono što volite. To vrijeme za Vas i Vaše aktivnosti ne mora biti dugo i može trajati 20 minuta ako je to ono što imate na raspolaganju. Nije posebno važno što i koliko, važno je da si udovoljite s tim sitnim trenucima samo Vašeg vremena i odmora.

Odnosi koje razvijamo s našom okolinom, drugim ljudima ili sa samim sobom utječu na naš doživljaj sreće, ispunjenosti ili stresa u životu. Dakle, sreća i stres ne dolaze izvana ili iznutra, već nastaju iz odnosa koje stvaramo s okolinom. Samim tim, međuljudski odnosi predstavljaju važnu komponentu našeg mentalnog zdravlja, što je dobra vijest jer nad odnosima imamo određenu dozu utjecaja.

Bez obzira na to ulažemo li u međuljudske odnose ili ne, oni se razvijaju. Međutim, ako ulažemo svjesno, onda se razvijaju u željenom smjeru, a izostanak ulaganja razvija odnos u nepredvidljivom i često neželjenom smjeru. Primjerice, istraživanja su pokazala da kvalitetan odnos s partnerom ili partnericom poboljšava mentalno zdravlje, smanjuje stres, kao i rizik od obolijevanja od depresije. S druge strane, nekvalitetan odnos narušava mentalno zdravlje, povećava nezadovoljstvo, ali i stres općenito.

Ne znajući to, mnogi ljudi najmanje ulažu u bliske intimne odnose s obitelji i partnerima često ih uzimajući u obzir kao dugoročno potpuno sigurne i stabilne bez potrebe za ulaganjem – banaliziraju ih. Upravo takvi bliski, a nekvalitetni odnosi imaju najgore posljedice za naše mentalno zdravlje. Uz osjećaje izolacije i usamljenosti u vezama koje imamo, naše mentalno zdravlje propada. Neka istraživanja pokazuju da su smrtnost i brojni drugi zdravstveni problemi veći u takvim odnosima nego kad uopće nismo u vezi.

Dakle, u odnose se isplati ulagati, ali kako?

Najbolji, ako ne i jedini način ulaganja u odnose je komunikacija, a to znači da trebamo napraviti nekoliko stvari:

1. Odvajati vrijeme za komunikaciju i druženje s obitelji i partnerima, kao što bismo učinili na početku nekog odnosa ili u odnosima s prijateljima ili kolegama s posla s kojima želimo formirati odnos. Samo provođenje vremena u nekim zajedničkim aktivnostima ili u razgovoru već čini razliku, a tog vremena ne treba biti jako puno, već se zajedničke aktivnosti trebaju provoditi redovito i kvalitetno.
2. Slušanje je glavna komunikacijska vještina koja zahtijeva osviještenu vježbu za većinu nas. Otkad smo naučili govoriti, tu potrebu zadovoljavamo u velikoj mjeri, kao i potrebu za izražavanjem vlastita mišljenja – na što nas i naša današnja moderna kultura dodatno potiče. Međutim, slušanje sa zanimanjem, bez upadanja u riječ ili samo čekanje reda da kažemo ono što smo htjeli reći, u odnosu čini veliku razliku – kako za našeg sugovornika, tako i za nas.
3. Dijeljenje svojih emocija, misli i stanja s bliskim ljudima dodatno nas zbližava. Komuniciranje svoje ranjivosti, kao i svoje sreće i ugodnih stanja, traženje podrške i dobivanje podrške u odnosima, uz već spomenuto slušanje sugovornika, potiče otpuštanje hormona oksitocina, koji nas onda još dodatno zbližava i smanjuje osjećaj stresa i napetosti, a povećava osjećaj pripadnosti i ljubavi.
4. Biti prisutan u trenutku danas nije lako, ali je prioritet u odnosima kad provodimo vrijeme s bliskim ljudima. Provjeravanje mobitela često, osobito tijekom razgovora, stvara mentalnu otuđenost, distancu, ali i emotivnu nedostupnost u našim odnosima. U takvim situacijama nismo dobri slušači, nismo dobri sugovornici i tako provedeno vrijeme ne može se nazvati kvalitetnim niti ima pozitivne posljedice na naše mentalno zdravlje. Odvojite u svakom danu vrijeme bez mobitela za svoje bližnje, ali i za druge ljude s kojima želite graditi bolje odnose u budućnosti. Ovaj savjet posebno vrijedi za roditelje male djece koji, provodeći vrijeme na mobitelima, stvaraju osjećaj brige i nesigurnosti kod vlastite djece, koja se osjećaju zapostavljenima i samim time dodatno inzistiraju na vašoj pažnji.
5. Ako niste zadovoljni, osvijestite problem na vrijeme. Komunicirajte svoje nezadovoljstvo, svoje osjećaje i svoje potrebe. Biti u odnosu samo zato da biste ispunili formu nema previše smisla niti koristi. Stoga, prepoznajte nekvalitetne odnose i pokušajte ih popraviti dodatnim ulaganjima ako u tome vidite smisla. Ako ne vidite smisao ili ne možete popraviti odnos, radije ga prekinite te uložite svoje vrijeme i energiju negdje drugdje. Nekvalitetan odnos stvara veće probleme od samoće, koja nam je možda ponekad potrebna nakon prekida odnosa kako bismo obnovili svoje resurse i uložili ono što imamo negdje drugdje, gdje ćemo dobiti ono što većina ljudi želi u odnosu: mir, ljubav, empatiju, bezuvjetnu podršku i osjećaj ispunjenosti.

Autori:

Ana Čerenšek, prof. psih.

Igor Čerenšek, mag. psych.

Istina je da nismo svi isti i naše se potrebe razlikuju, međutim potreba za druženjem “urođena” je svim ljudima u manjoj ili većoj mjeri. Zapostavljanje te potrebe iz bilo kojeg razloga može ugroziti naše mentalno i tjelesno zdravlje, a zadovoljavanje te iste potrebe može nam uvelike pomoći, u svakom životnom razdoblju, a naročito u srednjim godinama i starijoj životnoj dobi. Iako je utjecaj u mlađoj životnoj dobi značajan i velik, izgleda da se posljedice narušenog mentalnog i tjelesnog zdravlja u toj dobi vide tek kasnije, i to sa značajnom odgodom

.

Kakav je utjecaj druženja na naše tjelesno i mentalno zdravlje? Što ako se redovito družimo s ljudima, obitelji i prijateljima i u tim druženjima dijelimo svoju intimu, ali smo istovremeno spremni i saslušati druge?

1. Smanjena vjerojatnost rane demencije i općenito zdravlje mozga – društveni kontakt i razgovor potiču aktivnost našeg mozga, promišljanje, donošenje zaključaka i održavaju nas mentalno “fit”. Osobe koje žive u izolaciji imaju veću vjerojatnost da će njihove moždane stanice brže propadati i slabije međusobno komunicirati. Društveni kontakt nas potiče na kreativno ali i kritičko razmišljanje koje pogoduje zdravlju našeg najvažnijeg organa, mozga.
2. Smanjen utjecaj stresa na tjelesno i mentalno zdravlje – društveni kontakt smanjuje stres, a tome je dokaz smanjena razina stresnog hormona kortizola kod onih koji su redovno u poželjnom društvenom kontaktu. Osobe s kvalitetnim društvenim životom imaju povećan osjećaj sigurnosti i podrške te se u suočavanju sa stresom mogu na nekoga osloniti umjesto da samostalno prolaze kroz manje i veće životne krize i izazove.
3. Bolji imunitet posebno u starijoj životnoj dobi – naš imunitet ovisi o brojnim čimbenicima, a jedan od njih je društveni kontakt. Istraživanja pokazuju da oni koji njeguju čvrste društvene veze i odnose s bliskom okolinom, imaju kvalitetniji odgovor imunog sustava i samim time su otporniji na sitnije bolesti i padove imuniteta. Manja je vjerojatnost od probavnih, kardiovaskularnih i respiratornih poteškoća do kojih često dolazi zbog stresom uzrokovanih padova imuniteta.
4. Duži životni vijek – druženje s ljudima povoljno utječe na otpuštanje oksitocina i dopamina uz već spomenuti stresni hormon kortizol čija se razina tako smanjuje. Samim time, druženje nam daje osjećaj povezanosti, mira, ugode. Usto, istraživanja pokazuju da umanjuje i doživljaj boli, povećava vjerojatnost uspješnog oporavka od težih bolesti, dok neki podaci pokazuju da može čak i produljiti naš životni vijek.
5. Učenje od drugih i motivacija za promjenom – ako pričamo o životnom stilu, socijalizacija će nam pomoći jer smo skloniji učiti od drugih te usvajati i primjenjivati korisne nove informacije. Istovremeno, ljudi s kvalitetnom podrškom češće unaprjeđuju svoje tjelesno zdravlje jer im ta podrška ne dozvoljava posustajanje u pozitivnoj promjeni. Pokretanje promjene “u paru” s nekim, kao i vježbanje u grupi, pokazalo se izuzetno značajnim i često daje bolje i dugotrajnije rezultate od samostalnog vježbanja.

Naravno, nije svaki društveni kontakt prepun dobrobiti za naše zdravlje. Neki odnosi koje prepoznajemo kao “štetne” doista mogu i štetiti našem zdravlju. Stoga Vam predlažemo da prihvaćate ono što morate prihvatiti, ali mijenjate ono što ne morate, pa čak i ako se radi o nekom bliskom odnosu koji za Vas ima veći potencijal razaranja nego izgradnje tjelesnog i mentalnog zdravlja

Ana Čerenšek, prof. psih.

Igor Čerenšek, mag. psych.

Osim obitelji, prvo socijalno okružje u kojem djeca stječu sigurnost i povjerenje u druge ljude te uče stvarati veze – dječja su prijateljstva. Djeca se druženju s prijateljima vesele više nego ičemu što rade tijekom tjedna.

Za cjelokupan razvoj djeteta, kao i za njegove odnose s ljudima u budućnosti, važno je da u djetinjstvu ima prijatelje. Pozitivna prijateljstva pomažu djeci izgraditi samopoštovanje i samopouzdanje. Kad dijete ima bliskog prijatelja, ima osjećaj pripadnosti. Prijatelji se brinu jedni o drugima, a to pomaže djeci da se osjećaju dobro i sigurno.

Prijateljstvo uči djecu kako prestati razmišljati kao „ja” i početi razmišljati kao „mi”. Prijateljstvom djeca usvajaju i vježbaju emocionalne, moralne i socijalne vještine: surađivanje, prikladno reagiranje, rješavanje sukoba…

Ako dijete nije prihvaćeno među vršnjacima, nosi u sebi osjećaj da mu nešto nedostaje. Prijateljstva su važna u svakoj životnoj dobi i nikad nije prerano ni prekasno pomoći djetetu razviti društvene vještine potrebne za sklapanje prijateljstva.

Prijatelji su važni u svakoj fazi odrastanja

Vještine sklapanja prijateljstva uče se tijekom cijelog djetinjstva, a s obzirom na dječji uzrast, mijenjaju se kriteriji prema kojima djeca stječu i procjenjuju prijatelje.

Mlađa djeca (vrtićkog uzrasta) koriste se igrom za komunikaciju i učenje. Biraju prijatelje istog spola i uzrasta te uglavnom one s kojima idu u vrtić ili se igraju u istom parku.

Predškolski uzrast nosi sa sobom nove motive i u ovoj fazi djeca u prijateljstvu traže ispunjenje svojih potreba.

Oko desete godine prijateljstvo se mjeri uzvraćanjem. Djetetu je najbolji prijatelj onaj s kojim osjeća međusobnu odanost te je važno u kojoj mu mjeri prijatelj uzvraća ono što sam za njega čini.

U fazi predpuberteta dijete među prijateljima prepoznaje vrijednosti koje i samo posjeduje, lakše međusobno komuniciraju misli i osjećaje. U ovoj fazi česte su i snažne emocije, kao i sukobi, koji karekteriziraju ta prijateljstva.

Tijekom adolescencije djeca imaju veliku potrebu biti s vršnjacima i pripadati grupi, a istovremeno žele slobodu i samostalnost. Ova faza zna biti osobito teška kad je riječ o prijateljstvu. Djeca ponekad odabiru prijatelje koje roditelji ne odobravaju ili gube dugogodišnja prijateljstva. Ako dijete provodi jako puno vremena samo, izolirajući se od grupe vršnjaka, važno je uspostaviti dobru komunikaciju i pomoći djetetu u fazi velikih promjena.

Kako možemo pomoći djetetu pronaći prijatelje?

Iako su vrtići i škole prirodno mjesto za interakciju djece i stvaranje prijateljstava, mnoga djeca tamo neće pronaći prijatelje.

Djeca su slobodna sama stvarati prijateljstva u svom okružju, ali vrlo važnu ulogu u tome imaju i roditelji. Tijekom posljednjih godina, u osjetljivim vremenima pandemije, roditelji su bili vrlo važan sustav podrške kako bi osigurali sigurno okužje za druženje i zabavu.

Odnosi koje djeca grade u obitelji s braćom i sestrama značajno pripremaju djecu na socijalne odnose izvan obiteljskog doma.

Djeca koja su kooperativna u igri, znaju se dogovarati i poštuju tuđe potrebe, često lako stvaraju prijateljstva. Dijete koje je naučilo vjerovati, slagati se s drugom osobom, spremno je na kompromis i pružanje pomoći te poštuje pravila, obogaćeno je iskustvom pozitivnog obiteljskog utjecaja i lakše će ostvariti kvalitetnija prijateljstva.

Djeci koja su sramežljiva, povučena, osjetljiva, nesigurna ili pak mrzovoljna, impulzivna, kompetitivna i agresivna, upoznavanje novih prijatelja ne ide tako lako. Djeci koja teže samostalno pronalaze prijatelje, ključna je podrška i ohrabrenje roditelja za interakcije s drugom djecom.

Ako dijete ima teškoća s prijateljima, najbolje je pomoći mu primjerima iz vlastita života. Roditelj je najveći uzor svom djetetu i svojim primjerom pokazujemo djeci u kojoj mjeri su nama naši prijatelji važni i kakva je njihova uloga u našim životima. Ako dijete vidi da u životu roditelja postoji mjesto za druge ljude, posebno za one koji su im dragocjeni, tada mu je taj odnos uzor prema kojem će oblikovati svoje ponašanje prema drugim ljudima. Iz svakog obiteljskog susreta s našim prijateljima dijete promatra kako mi provodimo vrijeme sa svojim prijateljima, o čemu razgovaramo, kako se osjećamo u njihovoj blizini i zašto su nam važni.

Roditelj koji provodi puno vremena u igri ili razgovoru sa svojim djetetom, razumije kako dijete spoznaje svijet i način na koji dijete razmišlja. Takav roditelj može pomoći djetetu pronaći društvenu aktivnost u kojoj uživa i zabavlja se sudjelujući. Uključivanje djeteta u razne organizirane aktivnosti s djecom sličnog uzrasta i interesa može biti poticajno za upoznavanje novih prijatelja. Prijateljstva su češća među djecom koja su slična te se djeca sličnih interesa lakše povezuju.

Roditelji imaju najsnažniji utjecaj na razvoj djetetove ličnosti. Ljubav i pažnja koju pružamo svom djetetu kod kuće te razgovor o tome kako biti dobra osoba pomažu djetetu razumjeti da moramo i sami biti dobri prijatelji kako bismo imali dobre prijatelje.

Autori:
Ana Letina