U životu postoje stvari koje možemo kontrolirati, stvari na koje možemo utjecati i stvari po pitanju kojih nemamo baš nikakvih utjecaja. U “krugu kontrole” nalaze se naše misli, osjećaji, ponašanja i fiziologija. U “krugu utjecaja” su drugi ljudi i događaji u našoj neposrednoj blizini, nad kojima imamo dozu utjecaja, ali nikako kontrole. U “krugu van kontrole” je sve ostalo, stvari koje su se dogodile u prošlosti i događaji koji utječu na nas, a mi ih samo možemo promatrati u vijestima.
Neke promjene kod nas samih planiramo i na njih utječemo. Međutim, brojne su promjene koje nismo planirali niti priželjkivali. Što s njima? Kako se njima prilagoditi, kako ih prihvatiti?
Promjene se odvijaju postepeno i polako pa i prilagodba na njih podrazumijeva proces koji će se odvijati u nekim fazama ili koracima. Prvo, trebamo se sjetiti da pretjerano bavljenje stvarima koje se ne nalaze u našem krugu kontrole ili utjecaja nema smisla. Drugo, ima li smisla aktivirati svoj krug kontrole (misli, osjećaji, ponašanja, fiziologija) i poduzeti sve što se može. Ako to uspijemo, utjecat ćemo na okolinu i svoje promjene koliko možemo, a ono što ne možemo mijenjati, to ćemo lakše prihvatiti.
Osjećaji nam služe kao početna točka i kompas. Oni određuju smjer djelovanja i ukazuju na problem. Međutim, s njima se ne bavimo direktno. Evo što doista možemo poduzeti:
Misli – obratite pažnju kako razmišljate o neplaniranim promjenama koje uočavate. Koje si poruke šaljete? Komunicirate li podršku i konstruktivne racionalne misli ili se obeshrabrujete, umanjujući vlastitu vrijednost destruktivnim iracionalnim mislima? Razmišljate li produktivno?
Mi vam savjetujemo da obratite pažnju na svoje trenutne načine suočavanja i uočite postoje li u vašim mislima: katastrofiziranja (npr.“ Ovo je užasno“),apsolutizama i generalizacija (npr. “Ovo se nikome ne događa i svima je bolje nego meni”), cinizma i omalovažavanja (npr. Nije ni čudo da mi se događa, ja sam vječni pehist”), moranja (npr. “Moram to promijeniti i ovo se nije smjelo dogoditi”).
Ovakve misli ili stil razmišljanja stvari čine gorima nego što jesu, nisu konstruktivne i dodatno pogoršavaju stvari smanjujući naše krugove kontrole i utjecaja. Od ovoga sigurno možete bolje. Umjesto katastrofiziranja možete reći da je nešto loše ili vam se ne sviđa, ali nije “baš uvijek” totalna katastrofa. Umjesto “moranja” bolja je opcija “pokušaj pa što bude”. Umjesto brige vježbajte radoznalost. Osim što neproduktivan stil ne pomaže, on nije utemeljen na stvarnosti i na neki način si često lažemo dok tako razmišljamo. Da nas ne biste krivo shvatili, ne savjetujemo ružičaste naočale, već samo promjenu perspektive i objektivniji pogled na stvari. Na kraju, je li vam lakše kad se kritizirate, potiče li kritika pozitivnu promjenu? Ako je odgovor NE, onda to nema smisla uvježbavati. Stvorite nove navike u razmišljanju, a samim time i nove navike u suočavanju s neželjenim promjenama.
Ponašanja – Naša ponašanja često prate naše misli. Ako smo nekonstruktivni ili destruktivni u razmišljanju vrlo vjerojatno ćemo takvi biti i u djelovanju. Odvojiti naše misli od našeg ponašanja nije lako s obzirom da jedno utječe na drugo. Samim tim možemo reći da je vaša druga opcija promjena ponašanja koja će vrlo izgledno pozitivno utjecati na promjenu u vašem razmišljanju. Obratite pažnju na to kako se krećete gradom (pogrbljeno gledajući u pod ili uspravno s pogledom usmjerenim naprijed), kako razgovarate s ljudima (tiho i nejasno ili glasno i jasno), kako se krećete po kući, kako sjedite. Promislite kakve i koje odnose imate i formirate u životu i možete li kvalitetnije ulagati u njih. Mi vam savjetujemo da s vašim ponašanjem zauzimate više prostora i držite se uspravno što češće u danu jer istraživanja pokazuju da će vam upravo takva ponašanja dati dodano samopouzdanje koje je nekad potrebno za uspješno nošenje s neželjenim promjenama ili za prihvaćanje istih.
Fiziologija – Iako misli i ponašanja utječu na našu fiziologiju, naš je savjet da na njoj dodatno poradite kroz kvalitetnu prehranu, suplementaciju prehrane, ako je potrebno hidraciju i tjelesnu aktivnost ili trening. Sve to nudi dodatne mogućnosti oslobađanja sitnih, a bitnih kemikalija dopamina, serotonina i endorfina u našem tijelu koje će nam pomoći u nošenju sa stresom neplaniranih promjena i bržom adaptacijom.
Dakle, sve što nam se događa u životu, a nije planirano ili željeno nam nudi samo dvije opcije. Prihvaćanje ili promjenu. Ako promjena nije moguća, prihvaćanje je opcija koja ovisi o dobrom upravljanju vašim krugom kontrole. Ako je promjena moguća, njena će uspješnost opet najviše ovisiti o vama samima.
