Ljubav je strpljiva, ljubav je dobrostiva, ljubav ne zavidi, ne hvasta se, ne oholi se. Tako barem kaže poznati tekst. No, kakva je ljubav po pitanju crijevnog mikrobioma? Što ljubav čini našem crijevnom mikrobiomu? Iako i dalje u svom začetku, istraživanja o utjecaju ljubavi na crijevni mikrobiom imaju nam već štošta ispričati. No, da bi vidjelo što znanost kaže o ljubavi i crijevnom mikrobiomu, potrebno je ljubav sagledati sa strane njezinih različitih aspekata. Pritom je od velike pomoći podjela ljubavi na različite tipove, koju je još vrlo davno napravio mudri Aristotel, a to su „storge“, „philia“ i „eros“.
„Storge“ označava roditeljsku ljubav. Majka ima ogromnu ulogu u oblikovanju našeg crijevnog mikrobioma. Kroz porod, dojenje ali i bliski kontakt, upravo od majke primamo prve mikroorganizme koji će biti temelj odrasloga crijevnog mikrobioma. Majke prenose svoj crijevni mikrobiom svome djetetu, što stručno nazivamo „vertikalni transfer“, odnosno prijenos mikrobioma s jedne na iduću generaciju. Prvi kontakt s mikroskopskim svijetom događa se upravo prilikom rođenja kada dijete prolazi kroz porođajni kanal, gdje je izloženo vaginalnom i crijevnom mikrobiomu. Stoga ne čudi da je porod carskim rezom povezan s određenim zdravstvenim problemima kasnije u životu: dijete rođeno carskim rezom prvo biva izloženo kožnom mikrobiomu majke, koji ne sadrži vaginalne probiotske bakterije Lactobacillus. Ukoliko se ove bakterije ne nadoknade djetetu, njegov crijevni mikrobiom razumljivo će biti siromašniji. Zato je bitno dojenje: majčino mlijeko puno je probiotika, ponajviše iz roda Bifidobacterium, ali i prebiotika kao što je oligosaharid majčinog mlijeka (HMO). Dojenje uvelike doprinosi uravnoteženom i stabilnom crijevnom mikrobiomu. Zadnja komponenta vertikalnog transfera je bliski fizički kontakt, grljenje, ljubljenje i maženje, kojim majka pruža dodatne bakterije za izgradnju crijevnog mikrobioma. Majčinska ljubav zaista je ključ zdravog crijevnog mikrobioma u odrasloj dobi.
„Philia“ je ljubav obilježena uzajamnim poštivanjem i uvažavanjem, koju najčešće vidimo između bliskih prijatelja ali i braće i sestara. Braća i sestre, posebice stariji, važna su odrednica u razvoju crijevnog mikrobioma. Već je duže poznato kako bratski i sestrinski odnosi smanjuju rizik od razvoja alergijskih bolesti, ali i upalnih bolesti crijeva. No, danas znamo kako je ova povezanost posljedica njihovog utjecaja na crijevni mikrobiom. Studija iz 2022. godine na 700 danske djece pokazala je da su naša braća i sestre kao i roditelji, najbliži rezervoari mikrobioma u okolini samog djeteta, i tako sudjeluju u oblikovanju našeg crijevnog mikrobioma. Djeca koja imaju stariju braću i sestre, imaju raznolikiji i obilniji crijevni mikrobiom, ponajviše u prvoj godini života. Zanimljivo je kako se pokazalo da je važnija razlika u godinama između djeteta i starijeg brata ili sestre, nego ukupni broj djece u obitelji. Ako imate stariju braću ili sestre, zahvalite im što su s Vama podijelili svoj mikrobiom, možda su Vas upravo tako zaštitili od razvoja nekih bolesti.
Ali i prijatelji doprinose zdravlju Vašeg crijevnog mikrobioma. Istraživanja na životinjama i ljudima pokazala su kako broj prisnih međuljudskih odnosa korelira s raznolikošću i sastavom crijevnog mikrobioma. Danas znamo kako s našim prijateljima dijelimo određene bakterije, odnosno kako postoji „zajednički mikrobiom“ koji je povezan s bliskim i redovnim međuljudskim interakcijama. Može se reći kako nam kvalitetni međuljudski odnosi kroz „horizontalni transfer“ osiguravaju raznolikost i obilje unutar crijevnog mikrobioma tako što njima održavamo naš zajednički mikrobiom.
„Eros“ je romantična ljubav, ona na koju prvo pomislimo kad pričamo o ljubavi. Ljubavni odnosi na crijevni mikrobiom djeluju na više načina. S jedne strane ljubavni odnosi utječu na naše životne navike: s osobom koju volimo zajedno kuhamo, jedemo, spavamo, putujemo, treniramo. Osobe koje se vole stvaraju zajednički okoliš za svoj crijevni mikrobiom. S druge strane, ljubav mijenja našu psihu. Kroz os crijevo-mozak, naše emocije, raspoloženje i misli preko hipotalamusa i hipofize, simpatikusa i parasimpatikusa reguliraju naš probavni sustav, čime se neminovno mijenja naš crijevni mikrobiom. A naš crijevni mikrobiom pak povratno luči neurotransmitere i druge metabolite koje regulacijom imunosnog sustava i živčanog sustava crijeva, ali i središnjeg živčanog sustava, utječu na naš osjećaj ljubavi. Dodatno „eros“ mijenja crijevni mikrobiom tako što potiče bliski kontakt između zaljubljenih. Znate li da se u 10 sekundi ljubljenja izmijeni oko 80 milijuna bakterija? I da je mikrobiom gornje strane jezika skoro identičan između partnera? Ili da je sličnost mikrobioma sline proporcionalna učestalosti ljubljenja? Ljubav zaista intenzivno potiče taj „horizontalni transfer“!
S pravom možemo reći kako ljubavni odnosi vrlo snažno mijenjaju naš crijevni mikrobiom. Neki smatraju čak i jače nego genetika i rani životni uvjeti. Profil crijevnog mikrobioma sličniji je među ljubavnim partnerima, nego među krvnim srodnicima. Što je veća prisnost u ljubavnoj vezi, to je raznolikiji i snažniji crijevni mikrobiom.
No, što se događa kad stvari u ljubavi krenu nizbrdo? Znamo da se uslijed stresa pojačano luči kortizol koji povećava propusnost crijeva i tako negativno utječe na crijevni mikrobiom. Tako studenti pred ispit imaju niži udio probiotskih bakterija Lactobacillus i Bifidobacterium. Što se događa kada ljubavna veza postane izvor stresa?
Ovim pitanjem bavilo se američko istraživanje iz 2021. godine, u kojem su sudjelovala 162 ispitanika koji su bili minimalno 2 godine u ljubavnoj vezi. U dvije vremenske točke, u razmaku od 2 do 7 mjeseci ispitivalo ih se o razini stresa u vezi i istodobno se analizirao njihov crijevni mikrobiom. Pokazalo se kako su ispitanici koji su naveli da imaju probleme u vezi, imali sniženu raznolikost i obilje crijevnog mikrobioma. Kod ispitanika koji nisu imali problema u vezi nisu registrirane statistički značajne razlike u crijevnom mikrobiomu. Kod osoba koje su navele probleme u vezi uočene su i povišene razine proteina koji veže LPS, što je znak povećane propusnosti crijeva. Ovo je prvo istraživanje koje je ukazalo na negativni učinak „ljubavnih“ problema na crijevni mikrobiom. Možemo zaključiti kako je „eros“ ključna komponenta u regulaciji crijevnog mikrobioma: ako smo sretno zaljubljeni, onda ćemo stvaranjem zajedničkog okoliša, pozitivnim učincima psihe i intimnom izmjenom mikrobioma povećati raznolikost i snagu našeg crijevnog mikrobioma. No, isto tako će stres prouzrokovan tom istom ljubavlju potencijalno štetiti našem crijevnom mikrobiomu. Postoji čak hipoteza u literaturi kako prekidi ljubavnih veza, bilo zbog rastave ili smrti, mogu prouzrokovati disbiozu, poremećaj crijevnog mikrobioma!
Iako je potrebno još velik broj istraživanja kako bi u potpunosti rasvijetlili utjecaj ljubavi na naš crijevni mikrobiom, potpuno je jasno da najvažnija stvar na svijetu ne uzrokuje samo leptiriće u trbuhu. Majčinska ljubav, storge, stvara temelj za crijevni mikrobiom, a phila, obiteljska i prijateljska ljubav – oblikuju ga i održavaju. S druge strane, romantična ljubav, eros, crijevni mikrobiom, isto kao i nas same, može uzdići na nove razine, ali i baciti u duboke ponore. U kontekstu rasta i razvoja crijevnog mikrobioma, možda je jedna odlika ljubavi iz onog poznatog teksta najvažnija za naše zdravlje: Ljubav (nadajmo se) nikad ne prestaje.
Autor:
Andrija Karačić, dr. med.
