Nedavno sam naišla na dobar meme. Nasmijala me ta karikatura. Žali se pacijent nutricionistu da se udebljao. Na to mu nutricionist odgovori: „Niste Vi odabrali krivu dijetu. Ali ne možete biti na svim dijetama u isto vrijeme.“ Čak 42 % odraslih ljudi u svijetu barem je jednom u životu bilo na dijeti kako bi smršavili. Postoji li uopće najbolja dijeta? Ako da, koja je najbolja među svima njima?
10 najpopularnijih dijeta danas
Da bi dali odgovor na ovo pitanje, naši kolege iz Firence su se 2020. godine itekako potrudili. Marljivo su prikupljali podatke iz svih dosadašnjih istraživanja na ljudima (takozvana klinička istraživanja) u kojima su ispitanici bili na jednoj od danas popularnih dijeta kako bi znanstvenici potom mjerili učinke te dijete na tijelo ispitanika. Zanimljivo je znati da su mediteranska dijeta i keto dijeta ispitane na puno većem broju ljudi (više od 2500 ljudi za pojedinu dijetu), od primjerice visokoproteinske dijete, paleo dijete i povremenog posta (poznatijeg kao intermittent fasting), koji su ispitani na manje od 500 ljudi u svijetu. Konkretno, samo je 115 ljudi bilo na paleo dijeti kako bi se ispitao učinak te dijete na mršavljenje. Nema ni intermittent fasting puno jače dokaze sa svega 230 ispitanika kod kojih se mjerio gubitak kilograma prilikom provođenja posta. Nedovoljan je to broj ljudi za ozbiljnije zaključke. Zato ćemo sada proći svaku od 10 najpopularnijih dijeta današnjice.
Keto dijeta
Ispitivane dijete siromašne ugljikohidratima sadržavale su od 50 do najviše 130 grama ugljikohidrata dnevno. Te su dijete izuzetno bogate mastima. U društvu poznatije pod imenom keto dijeta. Keto dijete imaju slabe do jake dokaze da smanjuju broj kilograma, krvni tlak i razinu šećera natašte, tromjesečnu prosječnu razinu šećera u krvi (HbA1c) i razinu inzulina. Međutim statistički značajnom broju ispitanika porastao je ukupni kolesterol i loši LDL kolesterol. Rezultati su proturječni: jednima se povećao, drugima se smanjio, a trećoj je skupini kolesterol ostao nepromijenjen. Međutim, statistika nam govori da je pogoršanje kolesterola moguća nuspojava ove dijete.
Visokoproteinska dijeta
Unatoč tome što je visokoproteinska dijeta najpopularnija, zapravo je ispitana na relativno malom broju ispitanika. Svega je 520 ispitanika provodilo visokoproteinsku dijetu kako bi se izmjerio učinak te dijete na mršavljenje. Dokazi da visokoproteinska dijeta smanjuje broj kilograma, krvni tlak i inzulin slabi su ili nepostojeći. Učinak ove dijete na kolesterol i glukozu je proturječan. Kod jedne skupine ljudi nije bilo promjene, dok su se kod drugih loši LDL kolesterol, šećer natašte i HbA1c značajno pogoršali. Stoga visokoproteinska dijeta može imati nuspojave u kardiometaboličkom zdravlju.
Dijeta s malo masti
Dijeta s malo masti najviše od svih drugih dijeta smanjuje ukupni kolesterol i loši LDL kolesterol. Međutim postoji i druga strana medalje: ona povećava trigliceride i smanjuje dobri HDL kolesterol. Dijeta s malo masti pokazuje proturječni učinak na mršavljenje. Jedni su smršavjeli, drugi su se udebljali, a treći pak nisu imali promjenu u broju kilograma. Isto vrijedi i za krvni tlak.
Paleo dijeta
Paleo dijeta temelji se isključivo na hrani koja je bila dostupna u kamenom dobu. Već sam gore natuknula da je broj ispitanika na toj dijeti bio vrlo mali. Praćenje ljudi nakon završetka dijete bilo je prekratko. I zadnja stavka koja ne umanjuje značajnost dokaza te dijete na naše zdravlje je činjenica da je isti autor proveo većinu studija.
Intermittent fasting
Povremeni post ima slabe dokaze da smanjuje razinu inzulina. To je pogodno ljudima s inzulinskom rezistencijom. Međutim, intermittent fasting nema učinka na nijedan drugi parametar kardiometaboličkog zdravlja. Vjerovanje da je povremeni post djelotvorniji od kontinuiranog manjeg energetskog unosa, nema (još) nikakvih temelja u znanosti. Štoviše, statistički se značajan broj ispitanika udebljao. Stoga je debljanje moguća nuspojava ove dijete.
Nordijska dijeta
Nordijska dijeta ima slabe dokaze da smanjuje ukupni kolesterol i loši LDL kolesterol. Ova dijeta također ima slabe dokaze da smanjuje krvni tlak.
Dijeta niskog glikemijskog indeksa
Dijeta niskog glikemijskog indeksa i niskog glikemijskog opterećenja imaju slabe dokaze da smanjuju broj kilograma, ukupni kolesterol, loši LDL kolesterol, šećer (natašte i tromjesečni prosjek HbA1c) te inzulin. Međutim, zabilježen je pad dobrog HDL kolesterola kao posljedica ove dijete. Dokazi su također slabi, ali oni postoje i moramo uzeti u obzir mogućnost te nuspojave.
DASH dijeta
DASH dijeta ima jake dokaze da smanjuje broj kilograma i krvni tlak. Dokazi da smanjuje kolesterol su slabi, ali postoje.
Vegetarijanska dijeta
Vegetarijanska dijeta smanjuje broj kilograma. Smanjuje ukupni kolesterol i loši LDL kolesterol. Smanjuje šećer natašte i HbA1c. Ova dijeta također smanjuje krvni tlak. Ništa nas to ne iznenađuje. Već smo upoznati s dobrobitima biljne prehrane za zdravlje. Ono što je manje poznato je da su dokazi za sve ove blagotvorne učinke na zdravlje slabi.
Mediteranska dijeta
Od svih analiziranih dijeta, mediteranska dijeta ima najjače dokaze da pomaže u mršavljenju i da smanjuje rizike od razvoja dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Imamo jake dokaze da mediteranska dijeta smanjuje broj kilograma, ukupni kolesterol, šećer (kako natašte tako i HbA1c) te krvni tlak. Postoje dokazi da ova dijeta podiže razinu dobrog HDL kolesterola, smanjuje razinu triglicerida i razinu inzulina, ali su ti dokazi slabi. Kod mediteranske dijete nije zabilježeno pogoršanje nijednog od ispitivanih parametara. Zato je znanost okrunila mediteransku dijetu za misicu svih dijeta.
Autorica:
