Naše tijelo i naš um svakodnevno su izloženi brojnim stresorima. Stres kao pojava nije generalno loš i ima određenu pokretačku funkciju u našim životima, ali bez obzira na to i dalje ostavlja trag na naše opće stanje, a ponekad i na naše zdravlje. Kako bismo se bolje oporavili nakon proživljenog stresa, ali i kako bismo bolje funkcionirali i upravljali svojim mislima i ponašanjem za vrijeme raznih stresnih događaja i doživljaja, potrebno je bolje upoznati svoj vlastiti krug kontrole.
Naš se krug kontrole sastoji od misli, osjećaja, ponašanja i fiziologije. Upravljajući vlastitim krugom kontrole postižemo mir, fokusiranost i samopouzdanje te utječemo na zdravlje jer učimo svoje tijelo kako da na drukčiji način reagira na stres. Naime, upravljajući svojom fiziologijom posredno i to pravilnim disanjem, možemo ovladati osjećajima i poboljšati imunitet.
Trbušnim disanjem aktiviramo ošit, mišić koji dijeli prsnu od trbušne šupljine. Ošit je povezan s našim živčanim sustavom, prije svega s formacijom nervus vagus koji možete zamisliti kao svojevrsnu autocestu po kojoj putuju informacije s periferije (osjetilnog sustava) do mozga i obratno. Pomoću te autoceste mozak prima informacije o tome što je stresno za nas i kako se ponašati u određenim situacijama, pa ćemo zato u stresnim situacijama mi stisnuti mišiće, proširiti zjenice, početi ubrzano disati, a tlak će nam se povisiti. Pomnožite sada te tjelesne reakcije s brojem stresora koje proživite u jednome danu. Pri tome je važno naglasiti da su stresori svi događaji koje procjenjujemo kao loše ili opasne za nas, ali i oni koji su iznimno sretni poput rođenja djeteta, vjenčanja ili selidbe. Spomenutim množenjem dobit ćemo veliki dio vremena u kojemu se naše srce napreže kao i naše krvne žile, što nikako nije zdravo.
Logično se nameće zaključak da reguliranjem disanja u stresnim situacijama mi zapravo možemo mozgu poslati nešto povoljniju informaciju za svoje zdravlje. Umjesto konstantnog opterećenja za organizam, srce i krvne žile, imat ćemo više vremena u kojem smo opušteni. Jer nije sav stres značajan i ne zahtijeva svaka stresna situacija našu reakciju. Ali i kad to jest slučaj, naša reakcija može biti više usmjerena na to kakvi želimo biti – opušteni i mirni umjesto napeti i nervozni.
Trbušno disanje u kojem aktiviramo ošit osigurava optimalan dotok kisika i uklanjanje ugljičnog dioksida, što je važno za pravilno funkcioniranje cijelog organizma. S druge strane, plitko disanje koje je po svojoj prirodi nepravilno donosi osjećaj anksioznosti i napetosti. Dakle, dubokim trbušnim disanjem iz ošita smanjujemo tu anksioznost i donosimo opuštenost našem krvožilnom sustavu i srcu. Brojna su istraživanja pokazala da trbušno disanje učinkovito ublažava anksioznost. Također, vježbe disanja blagotvorno djeluju na zdravstveno stanje jer poboljšavaju rad srca i krvni tlak. Time pozitivno utječu na mentalno i tjelesno zdravlje, a posredno i na imunitet. Također, bolje reakcije, reakcije koje su pod Vašom kontrolom u izazovnim situacijama, pružit će Vam dozu samopouzdanja, a to će povoljno utjecati na Vaše mentalno zdravlje.
Ukoliko želite naučiti svoje tijelo i vlastitu fiziologiju drugačijoj i boljoj reakciji na stresnu situaciju, potrebno je svaki dan odvojiti 5 minuta vremena i vježbati trbušno disanje. Tijelu, kao i mozgu, treba vremena da promijeni naviku. Budite dosljedni, uvrstite vježbu trbušnog disanja u svoj raspored, uvijek u isto vrijeme tijekom dana i malo po malo unaprjeđujte vlastito zdravlje.
Autori:
