Summertime, and the livin’s easy, pjeva nam Lana Del Ray. Doba godine kada nam paše osvježenje u moru, hladovina borovine, uključena klima u stanu i tanjur s hranom koja nas rashlađuje. Ljeto je vrijeme prozračne, lagane odjeće i prozračne, lagane hrane. Prehranu „krojenu” za proljeće već smo upoznali ovdje. Danas je red na ljeto. Što jesti ljeti? Idemo otkriti!
Voće i povrće tijekom ljetnih vrućina
Zamislimo na tren sočne breskve, smokve, nektarine, višnje, dinje, marelice, lubenice, a potom i rajčice, tikvice i krastavce. Priroda zna što nam i kad treba. U vrijeme ljetnih vrućina pruža nam voće i povrće bogato vodom i mineralnim tvarima. Birajući sezonsko voće i povrće, njegujemo naše zdravlje i zdravlje planeta na kojem živimo. Ako i vama curi slina na pomisao o vagonu slasnog voća kojim nas ljeto dočekuje, svidjet će vam se jako naš sljedeći članak. Ovo voće i povrće krije mnoge zanimljivosti i blagodati za zdravlje u paketu sjajnog okusa, arome i mirisa. Uvijek me iznova osvaja miris svježe ubrane rajčice, uzgojene na zemlji crvenici, doma, u mom rodnom kraju. Dan-danas u dućanu njušim svaku rajčicu koju uzmem u ruku tražeći „onaj” miris – rijetko joj je koja blizu. Rajčica je simbol mediteranske prehrane. U ekipi povrća definitivno najpopularnija. Rijetki su oni koji je ne vole – bilo svježu, bilo u umaku na pizzi. Prokulica i cvjetača nisu te sreće. Svoju intenzivnu crvenu boju rajčica duguje antioksidansu likopenu. Spoiler alert.
Nedavno su nam znanstvenici potvrdili da što više rajčica jedemo, manji je rizik da ćemo umrijeti od bolesti srca i krvnih žila. Također je manji rizik da ćemo umrijeti od raka želuca i raka prostate. Primijećeno je također da ljudi s većim unosom rajčica rjeđe obolijevaju od inzulinske rezistencije, a kod muškaraca su rjeđi slučajevi neplodnosti u usporedbi s onima koji ne jedu rajčice. U istoj obitelji likopena naći ćemo i beta-karoten. Lijepu žarku, narančastu boju dinje, marelice, paprike i mrkve mogu zahvaliti upravo beta-karotenu. On je antioksidans koji štiti našu kožu čineći je manje osjetljivom na sunčeve zrake. Beta-karoten se nakuplja u našoj koži pružajući joj divnu, zlatnu nijansu. Narančasta boja je boja zdravlja. Beta-karoten je dobar prijatelj naše kože za vrućih ljetnih dana.
Što jesti i što ne jesti ljeti?
Moja kolegica, koja ljudima slaže prehranu prema načelima tradicionalne indijske medicine – ayurvede, otkrila mi je recept za sjajni ljetni smoothie. Sama činjenica da ne volim smoothieje, daje naslutiti koliko je ovaj smoothie ukusan kad ga ja s radošću pijem. Hvala, Irena, na ovom otkriću.
Pripremit ćemo smoothie od 1 svježega krastavca i 1/3 dinje. Izmiksat ćemo voće i povrće uz dodatak 1 dl napitka od kokosa ili vode. Gotov smoothie možemo posuti svježim listićima mente ako je imamo pri ruci jer raste u našem kraju.
Nit vodilja naše prehrane tijekom ljeta jest hidracija i hlađenje tijela. Zato savršena pića jesu voda i čaj. O vodi smo već govorili u srpnju, a danas ćemo spomenuti čaj. Znam, znam, zvuči čudno. Kakav čaj ljeti na + 30?! A ipak, postoje čajevi stvoreni za ljeto. To su čajevi pripremljeni od listova mente, sjemenki kopra ili od sjemenki koromača (komorača), ohlađeni na sobnu temperaturu ili koji Celzijev stupanj niže. Hlađenje tijela stanje je koje možemo podržati pametnim izborom hrane. Ljeti s razlogom jedemo manje nego zimi. Probava hrane oslobađa toplinu. Ta nam toplina paše zimi, ljeti manje.
Ljeti pauzirajmo od ljutih začina. Pauzirajmo od hrane pržene u dubokom ulju. Bilo bi dobro smanjiti količinu tvrdih sireva, orašastih plodova i sjemenki. Riječ je o hrani koja sadrži značajnu količinu masti. A mast „grije”.
Ljeti svakako dajmo prednost sirovom voću i povrću. Variva i kompote ostavljamo za jesen i zimu. Neka jela ljeti budu kratko kuhana. Jedimo hranu rashlađenu do sobne temperature. I solimo jela. Istina je da su gotova jela u trgovini ili restoranu dobrano presoljena, no kad jela pripremamo doma, imajmo na umu da ih začinimo solju. Ljeti se znojimo više nego ostatak godine. Znojenjem gubimo vodu, ali gubimo također natrij, klor i magnezij – tzv. elektrolite. Zato zapamtimo: jedna čajna žličica jodirane soli na dan. A sada: na more, na more, pravac na more, kako nam S3ngsi poručuju u svom ljetnom hitu.
Autorica:
