Zimi volim promatrati snježne pahuljice kako padaju s neba. Vjerujem da nisam jedina koja uživa u tom pogledu. Barem dok ne postanu mokra bljuzga na sivom asfaltu. Te bijele pahuljice mi pružaju osjećaj mira u mojoj ludoj svakodnevnoj jurnjavi amo-tamo. Vraćaju me u ravnotežu. Uvijek je stvar ravnoteže. Kako u životu, tako i u prehrani koja je sastavni dio života. Tromi zimski dani vole lagana jela. Banane, tvrde sireve i pržene krumpiriće ostavimo za jesen. Vjetroviti zimski dani vole kuhana jela. Salate i sirovu hranu ostavimo za proljeće. Hladni zimski dani vole topla jela. Hladna jela ostavimo za vruća ljeta. Neka zimi i pića budu topla. Što više toplih čajeva i tople vode, to bolje.
Koje voće jesti zimi?
Ako se ujutro probudimo iz zimskog sna bez osjeta gladi, u redu je pričekati s doručkom i započeti dan sa šalicom čaja ili voćnim kompotom začinjenim limunom, medom, cimetom ili đumbirom. Ova topla pića ugrijat će nas i poslijepodne kada osjetimo da je vrijeme za lagani međuobrok. Čaju i kompotu slobodno pridružimo sezonsko voće.
Koje voće raste zimi? Apsolutne zvijezde zime jesu kivi i agrumi bogati vitaminom C. Pravo voće u pravo vrijeme dosadnih prehlada. U agrume ubrajamo mandarine, klementine, naranče, grejpove i limune. Osim kivija i sezonskih agruma, naći ćemo pravi klasik među voćem: jabuku – koja nikada ne izlazi iz mode.
Upoznajmo bolje voće koje nam zaslađuje zimu. Kivi nam dolazi iz daleke Kine. Osvojio je cijeli svijet jer je prava bombica vitamina C. Nema mu ravnog. Od velike je pomoći ljudima koje muči tvrda stolica. 3 kivija na dan pomažu stolici izaći van. Ovaj mali zeleni bogat je antioksidansima koji mogu smanjiti krvni tlak i razinu triglicerida u krvi, a povećati razinu dobrog HDL kolesterola.
Na spomen agruma, u mislima će nam se prvo pojaviti slika mediteranske zemlje obasjane suncem. Ipak, agrumi su rodom iz Kine i Indije – toplih tropskih krajeva istočne Azije. Mediteran ih je tek kasnije posvojio. Dok su naranče i limuni bogatiji vitaminom C od mandarine, mandarine i klementine šišaju svoje rođake po količini karotena – antioksidansa koji čuva našu kožu i oči. Naše tijelo koristi određene karotene kako bi stvorilo vitamin A. Agrumi obiluju antioksidansima i zato čuvaju naše krvne žile da ostanu zdrave. Kod ljudi koji redovito jedu agrume u sezoni, rjeđa je pojava šećerne bolesti i visokog kolesterola u krvi. Bolje je birati cjelovito voće, nego iscijeđeni sok. Ona bijela kožica na agrumima nam možda na prvu diže živce, ali šteta ju je odstraniti jer je bogata vlaknima i antioksidansima – tvarima koje čine te agrume tako dobrima za zdravlje.
Jabuka nam pak stiže s planina srednje Azije. Nekoliko vrlo znatiželjnih istraživača razbilo je mit da jedna jabuka na dan tjera doktora iz kuće van. Proveli su istraživanje na gotovo 9000 ljudi i zaključili da jedna jabuka nije dovoljna da prorijedi naše odlaske kod liječnika. Za to je ipak potreban timski rad voća i povrća – pola kilograma na dan. No jabuke su opravdano hvaljene i popularne. One su čuvari našeg srca i krvnih žila jer obiluju antioksidansima i vlaknima koji smanjuju upalu i razinu kolesterola u krvi. Uz to, naše dobre bakterije u crijevima jako vole kada im za ručak poslužimo vlakna iz jabuka.
Što zimi jesti za ručak i večeru?
Hešteg kuhano, hešteg toplo, hešteg ljuto, hešteg gorko, hešteg trpko. To su ključne riječi zimske kuhinje. Tako nas uči ayurveda s kojom smo se upoznali u tekstovima Prehrana u proljeće i Što jesti i što ne jesti ljeti. Zimi dajemo prednost zelenom lisnatom povrću – mrvicu gorkom, mrvicu trpkom. Koje je povrće IN tijekom zimske sezone osim blitve, špinata, radiča i salata? Imamo također kelj, brokulu, cvjetaču, prokulicu, mrkvu, kiselu repu i kupus, koje će naše dobre bakterije u crijevima također obožavati.
Neka jedna trećina tanjura bude hrana bogata proteinima, jedna trećina treba biti kuhana žitarica ili krumpir, a jednu trećinu neka čini povrće. Kuhanom povrću možemo dodati malo svježe salate. Gusta juha od povrća i mahunarki (graha, slanutka i leće) uz tostirani kruh TOP je večera zimi, kada nam je posebno drago jesti topla jela na žlicu.
Kako ne bismo u crijevima imali koncert limene glazbe nakon variva s grahom i slanutkom, pripremit ćemo mahunarke tako da ih namočimo u toploj vodi s 1 žličicom sode bikarbone. Nakon što odlijemo vodu od namakanja i ulijemo novu vodu u lonac, dodat ćemo ½ žličice sjemenki kima ili 2 lovorova lista, koji će se kuhati zajedno s mahunarkama. Jednom skuhane, potrebno ih je samo dobro procijediti. Nema više straha od plinova. Tako ćemo mirne duše uživati u toplim varivima tijekom hladnih zimskih večeri. Meni nema ljepšeg osjećaja navečer od toga da se ušuškam u topli dom dok svira Winter od Tori Amos.
Autorica:
