Na hranu često gledamo kao na izvor užitka, što ne isključuje činjenicu da ona predstavlja gorivo za naše tijelo i naš mozak. Ako u auto točimo gorivo koje je visokokvalitetno i odgovara motoru, onda je kudikamo važnije da istu stvar radimo i s gorivom za naše tijelo. Hrana obnavlja naše tijelo, naše stanice, poboljšava funkcionalnost i odgađa starenje. Hrana nas štiti od stresa, pretjeranog zamora, bolesti i puni tijelo energijom koja je potrebna da bismo bili zdravi i učinkoviti u svladavanju svakodnevnih izazova. Istovremeno, nekvalitetna hrana može učiniti upravo suprotno.
Budući da je mozak organ koji pokreće i nadzire rad svih ostalih organa u našem tijelu, važno je razumjeti i ulogu superhrane za mozak. Superhrana za mozak ona je hrana koja štiti naše krvne žile, potiče cirkulaciju i prijenos kisika, a samim time ima pozitivan učinak na pamćenje, brzinu donošenja odluka te sprječava mentalno propadanje s godinama. Ne postoji jedna vrsta hrane ni jedna savršena tableta za sprječavanje starenja mozga, ali postoje brojne namirnice koje rade upravo to ako ih učestalo konzumiramo ili, kako nutricionisti često savjetuju, ako se hranimo raznoliko i kvalitetno. Osnovna je ideja da konzumiramo kvalitetne ugljikohidrate, masti i proteine te unosimo dovoljno vitamina, antioksidansa i tvari koje pozitivno utječu na probavu, što također pozitivno i zaštitnički djeluje na sve naše organe, pa tako i mozak. Sve se više naglašava uloga probave i probavnog sustava u mentalnom zdravlju. Dakle, ulaganje u kvalitetu prehrane koja je održiva, s obzirom na vaše podneblje, budžet i ukus, ulaganje je i u mentalno zdravlje.
Koje su to namirnice koje nutricionisti najčešće spominju kao superhranu za mozak?
- Zeleno povrće: kelj, špinat, brokula, avokado.
- Riba: losos, tuna.
- Bobičasto voće: borovnice, maline, jagode.
- Čaj i kava, ali uz umjerenu konzumaciju.
- Tamna čokolada, također uz umjerenu konzumaciju.
- Orašasti plodovi: orasi, bademi, suncokretove sjemenke, chia, kikiriki.
Ljudi koji neprestano jedu istu i/ili nezdravu hranu imaju veću vjerojatnost kognitivnog propadanja u starijoj životnoj dobi, isto kao i ljudi koji se manje kreću i ne druže s drugim ljudima. Zanimljivo je da oni koji jedu nekvalitetno, češće navode da su pod stresom, lošije spavaju, teže se oporavljaju i izbjegavaju različite oblike tjelesne aktivnosti te im je raspoloženje češće narušeno. Nažalost, isti ljudi onda iznova pribjegavaju nekvalitetnoj hrani u želji za brzom ugodom ne razmišljajući o tome da se već nalaze u začaranoj spirali po kojoj tonu sve dublje i sve im se teže izvući. Postoje i oni koji ne osjećaju takve posljedice danas, a ipak se ne hrane osobito zdravo, no to ne znači da će u starosti biti lišeni problema mentalnog propadanja.
Dakle, iako je superhrana za mozak ujedno superhrana za ostatak tijela te nas u cijelosti štiti unaprjeđujući naš imunosni sustav i opskrbljujući tijelo potrebnom energijom za tjelesni i mentalni rad, superhrana za mozak je bitna jer ima izuzetno pozitivan utjecaj i na naše raspoloženje, koje će onda biti temelj naših zdravih ili nezdravih odabira u budućnosti.
Sad kad znate da putem hrane možete ulagati u svoje mentalno zdravlje i graditi otpornost tijela i uma na stres, odaberite prve namirnice koje ćete uvesti u svoj život i koje vam odgovaraju. Bez obzira na to je li riječ o tamnoj čokoladi, chia sjemenkama ili bobičastom voću, prvi koraci su važni i ne trebaju biti preteški kako biste i dalje ustrajali u izgradnji svojih zdravih navika. Zato prvo birajte nešto što vam je jednostavno, dostupno i što vam odgovara.
Autori:
