Što sve može pozitivno utjecati na pamćenje i kako ga možemo unaprijediti?
Smanjen unos dodanog rafiniranog šećera – neka istraživanja su pokazala da ljudi koji pretjerano konzumiraju šećer imaju smanjen volumen mozga i lošije kognitivne funkcije od onih koji su tu konzumaciju smanjili do minimuma.
Općenito nutricionisti navode neke namirnice koje su se pokazale jako dobre za zdravlje mozga pa tako i pamćenje, ako se dugoročno konzumiraju:
Zeleno povrće – kelj, špinat, brokula, avokado
Riba – losos, tuna
Bobičasto voće i voće – borovnice, maline, jagode
Čaj, kava – ali uz umjerenu konzumaciju
Tamna čokolada – uz umjerenu konzumaciju
Orašasti plodovi – orasi, bademi, suncokretove sjemenke, chia sjemenke, kikiriki
Meditacija i vježbe opuštanja – vrijeme koje zasebno odvajate za vježbe relaksacije poput disanja i meditacije, mogu pozitivno utjecati na povećanje količine sive tvari u mozgu koja se povezuje s pamćenjem i ostalim kognitivnim funkcijama.
Prisutnost u trenutku – osim strukturirano odvojenog vremena za meditaciju, svakodnevno usmjeravanje na trenutak, ostavljajući iza sebe brige o budućnosti i razmišljanja o prošlosti imaju vrlo pozitivan i iscjeljujući učinak na naš mozak i pamćenje.
Optimalna tjelesna težina i tjelesna aktivnost – istraživanja pokazuju da tjelesno aktivni ljudi i oni čija je tjelesna težina optimalna, rjeđe imaju poteškoće s pamćenjem.
Spavanje – kod svih nas, ali i kod djece, pamćenje i učenje mogu biti značajno narušeni zbog nedostatka sna samo jednu noć. Možete zamisliti što se događa kad je kvaliteta spavanja narušena dugoročno.
Smanjen unos alkohola – alkohol u prekomjernim količinama može narušiti funkcioniranje našeg hipokampusa koji je zadužen upravo za pamćenje. Kod nekih ljudi oštećenja mogu biti trajna.
Socijalizacija – socijalne situacije u kojima imamo priliku razgovarati, dijeliti, pa čak i ulaziti u sukobe pozitivno utječu na naše pamćenje, dok izolacija utječe na degradaciju mentalnih funkcija neovisno o dobi.
Za kraj smo sačuvali ono najzanimljivije i najprimamljivije, barem mlađoj populaciji!
Igranje igara koje potiču aktivnost našeg mozga – sudoku, tetris, alias, križaljke, memory, šah, razne društvene igre riječima, matematičke igre, pa čak i puzzle, sve su to igre koje predstavljaju određeni izazov za naš mozak. Ako već volite igrati igrice na mobitelu, neka to budu one koje predstavljaju mentalni izazov, a ne isključivo igre za zabavu. Već petnaestak minuta igranja dnevno kod nekih ljudi može izazvati pozitivne promjene po pitanju šireg kognitivnog funkcioniranja, pa tako i pamćenja, čak i kod ljudi čije je kognitivno funkcioniranje slabije. Neka su istraživanja pokazala da igranje sličnih igara može odgoditi i demenciju kod ljudi u starijoj životnoj dobi. Bilo kako bilo, ne vidimo razlog da se ne bi igrali, a pritom trenirali svoje pamćenje!
