Kad govorimo o mentalnom zdravlju, jedna se velika i značajna skupina često nepravedno zaobilazi, a to su mladi. Razmišljajući o mladosti, najčešće nam na pamet padaju predodžbe o najljepšem razdoblju života, zabavi, nebrojenim mogućnostima i izborima, druženjima, zaljubljenosti, bezbrižnosti, entuzijazmu, neranjivosti i zdravlju. Sve je to donekle točno, no istovremeno su mladi najranjivija skupina ljudi.

Mladi ljudi, osobito u tinejdžerskim godinama i adolescenciji, nemaju dovoljno dobro razvijene mehanizme samoočuvanja ni suočavanja sa stresom. Mladi ljudi prolaze kroz formativne faze svoje ličnosti koje će ih oblikovati u odrasle ljude, odnosno manje ili više funkcionalne pojedince u društvu. Još uvijek nedovoljno zreli za donošenje velikih životnih odluka, prisiljeni su birati smjer svog života, školovanja ili tragati za poslom, a da pritom doista ne poznaju sebe ili ne znaju što žele u budućnosti. Danas, više nego ikad prije, mentalno zdravlje i životi mladih su otežani, usporeni, a u nekim slučajevima gotovo u potpunosti limitirani. Nestala su velika druženja i zabave, a društveni kontakt je ograničen do te mjere da i u školskom sustavu život i interakcija ne izgledaju kao nekad. Sport i rekreacija svedeni su na minimum, a i ranije je tjelesna aktivnost mladih bila nedovoljno zastupljena. Koliki će trag na danas mlade ljude ova situacija ostaviti u budućnosti, ne znamo, ali vjerujemo da će posljedica biti.

Zdravlje populacije određeno je mentalnim, tjelesnim i socijalnim blagostanjem pojedinaca te njihovim doprinosom društvu. Iako znamo da u društvu postoje posebno ugrožene skupine, nepravedno je mlade isključiti s tog popisa jer upravo će oni u godinama koje dolaze kreirati novu sliku svijeta i društva za buduće naraštaje. Oni će, dakle, biti ljudi koji oblikuju sliku zdravlja našeg i svakog drugog društva. Ne zaštitimo li mlade, kakva nas budućnost očekuje?

Mladi se danas suočavaju s problemima s kojima se teško snalaze i odrasli. Anksioznost, depresija, poremećaji prehrane, samoranjavanje, suicid, izostanak tjelesne aktivnosti i socijalna izolacija samo su neki od problema koji ih osobito pogađaju. Tako je bilo oduvijek, a danas je situacija samo dodatno izazovna jer velikim dijelom izostaje njihova „prva linija obrane od stresa”: društvena interakcija uživo.

Što možemo učiniti?

1. Smanjiti stigmatizaciju mentalnih poteškoća kad je riječ o mladim ljudima – mladi nisu neranjivi, dapače, ranjiviji su od odraslih kad je riječ o suočavanju sa stresom. Gotovo svaka mlada osoba tijekom odrastanja prolazi kroz teška razdoblja, ali zbog straha od osude i izolacije skriva probleme. Skrivanje poteškoća s kojima se baš svi ponekad susrećemo jednostavno nema smisla. Emocionalni i socijalni problemi u interakciji s bližnjima uobičajeni su kod svih, stoga su normalizacija, prihvaćanje i otvoren razgovor s mladima neki od prvih koraka ulaganja u mentalno zdravlje.
2. Poticati mlade na tjelesnu aktivnost, s obzirom na to da je uloga tjelesne aktivnosti, kad je riječ o mentalnom zdravlju, već svima poznata. Međutim, mladi o njoj rijetko razmišljaju jer ne vide potrebu za njom. Organizirane sportske, rekreativne aktivnosti i izleti nisu nešto što će mladima pasti na pamet, ali mogu pozitivno reagirati na naš poticaj ili slične ideje. Boravak mladih u prirodi postao je rijetkost, ali s toplijim vremenom to je vrlo dostupna mogućnost druženja i ulaganja u mentalno zdravlje.
3. Educirati mlade o važnosti kvalitetne prehrane – kvalitetna prehrana ima pozitivan utjecaj na imunitet, a posljedično ima utjecaj i na mentalno zdravlje i bolje suočavanje sa stresnim situacijama. Zdravlje nije narušeno odjednom, ono se sustavno narušava ili gradi.
4. Pružati podršku mladima u okviru svojih obitelji – poticanje na razgovor otvorenim pitanjima i slušanjem, bez dijeljenja savjeta, ima vrlo pozitivan utjecaj na mlade i njihovo mentalno zdravlje jer na taj način imaju podršku, ali i priliku reći ono što ih muči umjesto da sami sa sobom ruminiraju i brinu se u svojoj sobi. Sloboda izražavanja koja nailazi na bezuvjetno prihvaćanje ima ljekovit učinak na svakoga, osobito na mlade, koji upravo na taj način sazrijevaju.
5. Koristiti se njima privlačnim i dostupnim alatima za ulaganje u mentalno zdravlje. Mentalni trening kao oblik ulaganja u mentalno zdravlje može biti dostupan svima, ali mladi će do takvih kvalitetnih alata doći gotovo isključivo putem njima zanimljivih kanala, primjerice, društvenih mreža. Mladi nisu lijeni naučiti nešto novo i njima korisno, samo im mora biti dovoljno privlačno i dostupno.
6. Organizirati grupe podrške za mlade. Budući da velika većina mladih prolazi slične situacije, dobivanje društvene podrške puno će im značiti kad je riječ o pronalasku rješenja, ali i osjećaja da nisu sami u svojim problemima, koji će od strašnih i sramotnih postati normalni i uobičajeni. Teško se boriti s neprijateljem za kojeg mislimo da postoji samo u našoj glavi.

Mentalno zdravlje mladih prioritet je svakog odraslog pojedinca jer upravo će oni, tako ranjivi i samozatajni, stvarati novo moderno društvo budućnosti. Brigom o njihovom zdravlju, brinemo se i o zdravlju naše zajednice – za naraštaje koji tek dolaze. 

Autori:

Ana Čerenšek, prof. psih.

Igor Čerenšek, mag. psych.

Proljetni umor je konstantan, donosi osjećaj pospanosti, manjka energije i stalnog suočavanja sa stresom koji nas okružuje. Ne radi se tu o nekoj određenoj kategoriji ili dijagnozi, već samo o pojavi koja zahvaća većinu ljudi u proljeće, a povezana je s manjkom vitamina, minerala kao i sunca, te s određenim promjenama u hormonalnoj ravnoteži, što se sve može očekivati nakon dugih zimskih dana koji su sad već iza nas te s promjenom vanjske temperature. 

Kombinacija vanjskih čimbenika s unutarnjim promjenama nije uvijek laka za izdržati, a tjelesni se simptomi mogu kretati od umora pa sve do bolova u zglobovima i tetivama.

Evo što trebate raditi kako bi lakše prebrodili proljetni umor

1. Spavajte! San je presudan u danima kada osjećate povećani umor. Počnite pratiti koliko vremena spavate prosječno po noći te ranije krenite na počinak. Prije spavanja provjetrite spavaću sobu, zamijenite pokrivače nekim laganijima i prozračnijima, i čitajte. Zamijenite ekrane knjigom i vaš će mozak biti zahvalan jer će mu trebati manje vremena da se uspava. Minimalno je čovjeku potrebno između 8 i 9 sati sna, stoga se nemojte  zavaravati pričama o ljudima kojima je potrebno manje od toga. Ti su pojedinci samo navikli spavati manje i veća je doza adrenalina kod njih prisutna tokom dana pa im se čini da su „puni energije”. Dugoročno oni sebi štete – tjelesno i mentalno. Ranije idite na počinak i učinite nešto dobro za sebe, kad je riječ o proljetnom umoru ali i zdravlju općenito.

2. Odmarajte kroz dan. Pauza na poslu može biti vrijeme za vježbu disanja ili kratku meditaciju uz šalicu kave. Ako imate priliku, odspavajte 15 minuta nakon ručka. Dokazano je da takav mali „spavanac” podiže razinu energije ali i kreativnost. Nakon posla lagano prošećite, a jutra započnite zdravim doručkom koji će vas pokrenuti. Ukradite nekoliko minuta odmora za sebe i proljetni umor neće imati toliku snagu.

3. Krećite se. Prošećite, popnite se na brdo, trčite po šumi ili dogovorite stolni tenis s prijateljem. Kretanje je uvijek najbolji izbor, a u ovom slučaju pomoći će vam da postignete bolju prokrvljenost, dok će istovremeno povećati razinu serotonina u krvi – nakon čega ćete se osjećati bolje i odmornije. Ponekad je aktivacija upravo najbolji način za svladavanje umora.

4. Provodite vrijeme na suncu i u društvu. U proljeće se sve budi zahvaljujući višim temperaturama i suncu kojeg ima u izobilju. Iako više temperature neće svima odgovarati, sunce će svima dobro doći. U posljednje vrijeme priča se o manjku D vitamina kojeg u proljeće možemo dobiti besplatno. Sve što je potrebno je boraviti na suncu. Ako vam je radni dan predug i sunce vam pobjegne, pokušajte za to iskoristiti jutra i vikende. Kad god imate priliku, pobjegnite na sunce, po mogućnosti u društvu. Razgovor, sunce i smijeh pomoći će našem umu i tijelu da se razbude i da napokon uživamo u proljeću punim plućima.

Iako će nam ovog proljeća biti nešto izazovnije nositi se s proljetnim umorom, ništa nije nemoguće. Sve što trebate je poboljšati kvalitetu sna, odmoriti na razne načine kroz dan, kretati se, biti na suncu i družiti se – tu ništa ne zvuči kao neki gorki „sirup” koji morate popiti. Dobra je stvar što ćete tim malim promjenama ne samo uspješno pobijediti proljetni umor, nego ćete i trajno ulagati u ono najvažnije – svoje zdravlje.

Autori:

Ana Čerenšek, prof. psih.

Igor Čerenšek, mag. psych.

Autori:

Ana Čerenšek, prof. psih.

Igor Čerenšek, mag. psych.

Stres je neizbježan, a stresori (događaji i stvari izvan i unutar nas samih), koji imaju potencijal izazivanja stresa, sastavni su dio naših života. Iako stresori mogu izazvati stres, mi nemamo obvezu osjećati da smo pod stresom jer bi to značilo da se prepuštamo njegovu utjecaju. Naime, mi možemo preuzeti kontrolu nad stresom u svom životu. Evo nekoliko načina kako to učiniti:

1. Stres napada tamo gdje smo najranjiviji, pa stoga možemo smanjiti svoju ranjivost. Primjerice, ako smo najčešće pod stresom na poslu, za te se situacije možemo bolje pripremiti koristeći se vježbama disanja ili pozitivnim samogovorom. Jednako tako, ako znamo da stres najčešće utječe na našu probavu i prehrambene navike (a upravo tako je kod velike većine ljudi), možemo pokrenuti promjenu i unaprijediti svoje prehrambene navike te konzumirati namirnice koje će umanjiti ili prevenirati problem.
2. Stres možemo usmjeriti. Ako na stres gledamo kao na veliku količinu energije koja se oslobađa i rasipa te pritom čini štetu našem mentalnom zdravlju, privatnom i poslovnom životu, njegovim usmjeravanjem na nešto što nam je bitno, ta energija postaje konstruktivna i stvaralačka. Istovremeno, naše usmjeravanje fokusa na nešto što želimo i što je unutar naše kontrole, pomaže nam da budemo mirniji i prisutniji u trenutku.
3. Možemo mijenjati svoj odnos prema stresu, a briga je danas najčešći izvor stresa. Ako se sjetimo da brigom ne pokazujemo da nam je stalo, nego da nemamo trenutačno rješenje, ono što možemo je odustati od brige i potražiti rješenje, a ako ono ne postoji, onda možemo primijeniti tehniku mindfulness meditacije, koja će nam pomoći da učinak stresa bude manji.
4. Stres najbolje kontroliramo ako to radimo iz različitih smjerova – tehnike meditacije i vježbe disanja odlična su stvar, no neki ljudi preferiraju druge metode. Također, tehnike nisu jedini način i ne mijenjaju život u potpunosti. Dakle, najmanje još dvije jako dobre opcije za smanjivanje utjecaja stresa na naš život su: tjelesna aktivnost i kvalitetna prehrana. Ako reguliramo svoju prehranu i svoju probavu uz kvalitetne savjete stručnjaka i postupno krenemo svjesno planirati vrijeme za tjelesnu aktivnost, naša otpornost na stres bit će veća. Sjetite se da je trening samo jedan oblik tjelesne aktivnosti, ali postoje i druge opcije poput hodanja ili čak osviještenog obavljanja kućanskih poslova. Jeste li znali da igranje s djecom poboljšava vašu otpornost na stres jer vas uči biti prisutnima u trenutku te stavlja osmijeh na vaše lice?

5. „Stres ne postoji.” Ako odlučimo da stres „ne postoji”, već postoje samo neke tjelesne i mentalne reakcije koje se povremeno pojavljuju u situaciji stresa, osluškujući rekacije svog tijela i uma, naučit ćemo u kojim situacijama se reakcije pojavljuju, smislit ćemo strategije izbjegavanja nepotrebnog i suočavanja s neizbježnim, a uz malo vježbe (mentalni trening, prehrana, tjelesna aktivnost), naučit ćemo i kako ih umanjiti te preuzeti kontrolu.

Preuzimanje kontrole nad stresom znači preuzimanje kontrole nad sobom i svojim životom. Istina je da ne biramo što nam se događa, ali biramo svoje reakcije na to što nam se događa. Sama ideja da imamo mogućnost izbora i znamo neke načine kako, povećat će našu kontrolu nad stresom u životu. Na kraju, nije stres tako loš, on nam pomaže da kvalitetnije i brže obavimo stvari u životu. Loš je onaj stres koji je krivo usmjeren ili je neusmjeren. Uspješni ljudi nisu lišeni stresa, već su uspješni u upravljanju stresom.

Autori:

Ana Čerenšek, prof. psih.

Igor Čerenšek, mag. psych.

Kako bismo mogli primiti bezuvjetnu ljubav i mogli bezuvjetno voljeti druge, moramo naučiti kako voljeti i prihvaćati sebe. Mnogi danas rade ili se trude raditi na promjeni samog sebe. Istina je da se ne možemo mijenjati puno, ali ako želimo napraviti i najmanju promjenu, potrebno je prvo prihvatiti sebe takvima kakvi trenutačno jesmo prije nego što krenemo u proces promjene. Prihvaćati sebe jednim velikim dijelom znači i – voljeti se. Ako volimo sebe, spremniji smo i za davanje ljubavi drugima, imamo šanse napredovati i ostvariti svoje potencijale. Možemo li voljeti sebe više? Možemo! Ali kako (za)voljeti sebe? Evo nekoliko načina kako možete ulagati u ljubav prema sebi:

Vježbajte svoju otvorenost prema različitim iskustvima

Postoje ugodna i neugodna iskustva, kao i osjećaji koje vežemo za njih. Ako se uistinu volite i prihvaćate, prihvatit ćete sva ta iskustva i emocije kao manje ili više važan dio života. Emocije su tu da daju boju našim iskustvima, iz kojih učimo i napredujemo. Bez njih bi život bio siv, a različita iskustva ne bi donosila nove boje – nova znanja. Ako ste imali iskustvo u kojem ste se osjećali povrijeđeno, to iskustvo je obogatilo vaš život. Nije ugodno, ali je važno za vaš osobni rast i vaše daljnje odabire u budućnosti. Pozitivno obojena iskustva potiču nas da i u budućnosti tragamo za sličnim. Budite zahvalni za ugodna i neugodna iskustva jer u životu vam je potreban kontrast kako biste odabrali uvijek pravi smjer.

Živite u sadašnjosti

Ako ste usmjereni na trenutak, a ne na prošlost ili budućnost, on vas ispunjava i čini vas bogatijim. Dok lutamo svojim mislima putujući u prošlost ili budućnost, propuštamo brojne trenutke i iskustva u sadašnjosti te gubimo svoj mir. Bijeg od sadašnjosti velikim je dijelom bijeg od sebe. Biti prisutan nije lako, a nije uvijek ni ugodno. Ipak, biti prisutan znači iskoristiti svaki trenutak za sebe. Promislite kako trenutak u kojem se nalazite radi za vas, kako iz njega učite, kako ga prihvaćate i kako prihvaćate sebe u trenutku a da se ne izbjegavate i udaljavate od sebe. Ako vam je stalo do sebe, poklonite si nekoliko trenutaka prisutnosti u danu, samo za sebe.

Vjerujte emocijama i sebi

Osjećaji ne lažu, oni su ogledalo naših stajališta i promišljanja. Oni nam daju priliku da provjerimo kako nam određeni stil razmišljanja pomaže ili ne te priliku da ga modificiramo. Ponekad naši osjećaji upućuju na intuitivna rješenja, koja su često bolja i „pametnija” od onih razumskih. Ako osluškujete i slušate sebe, stavljate sami sebe na listu prioriteta. Tako postajete sebi važna osoba, osoba koju volite, osoba kojoj vjerujete.

Budite kreativni

Kreativno promišljanje i ponašanje, kao i preuzimanje rizika, oblik je davanja povjerenja sebi, vlastite ekspresije, putem koje ste više u doticaju sa sobom. Ako istražujete nove stvari, kroz njih istražujete sebe. Što možete naučiti o sebi dok slikate unatoč nedostatku vještine i znanja? Što možete naučiti iz iskustva pripreme kolača koje nikad ranije niste pripremali? Možda razvijete neki svoj neotkriveni talent koji ćete zavoljeti! Izazov je kao prepreka – sa svakim preskokom preko prepreke spremniji smo za nove i teže prepreke jer naša snaga raste sa svakim novim pokušajem.

Prihvatite sebe trenutačno

Bezuvjetno prihvaćanje sebe trenutačno onakvima kakvi jesmo daje nam priliku da se sagledamo realno, ali ne i konačno. To kakvi smo danas samo je točka na vremenskoj crti s koje se možemo nastaviti kretati i razvijati. Ako nismo u stanju prihvatiti trenutačno stanje sa svojim manama i vrlinama, nemamo priliku za planiranu promjenu. Ako ste danas lijeni ili se osjećate usamljeno, to je ok. To nije finalno stanje, već samo trenutačno, a isto vrijedi i za lijepe osjećaje i ponašanja. „Trenutačno” je samo polazišna točka u kojoj se prihvaćamo i volimo sa svim svojim postignućima i nedostatcima pripremajući se za daljnje korake.

Ako od danas pokušate prihvatiti jedno novo iskustvo, poklonite si nekoliko minuta osviještene samoće, oslonite se jedan put više na svoju intuiciju, pokrenite kreativnost i prihvatite jednu svoju nesavršenost kao činjenicu trenutka, imate šanse povećati ljubav prema samima sebi.

Autori:

Ana Čerenšek, prof. psih.

Igor Čerenšek, mag. psych.

Iako mnogi donose odluke ulaskom u novu godinu, rijetki ih se doista pridržavaju duže od nekoliko tjedana. Zašto je to tako? Obično ljudi ustraju prva tri tjedna, a nakon toga, u vjeri da su promijenili svoje navike, malo po malo neplanski odustaju i vraćaju se na staro. Što je toliko posebno kod onih koji se odluka uspješno drže i mijenjaju svoj život nabolje? Važno je znati barem nekoliko stvari koje rade uspješni ljudi i koje nam pomažu pri donošenju odluka i pridržavanju istih.

Moramo znati odgovor na pitanje „zašto“

Pitajte se barem 10 puta zašto je neka odluka dobra baš za vas. Prvi su odgovori uobičajeni i općeniti: zbog zdravlja, zbog izgleda… Međutim, oni kasniji odgovori jasnije objašnjavaju vašu motivaciju. Upravo ovi odgovori pomoći će vam u trenutcima eventualnog posustajanja ili razmišljanja o posustajanju. Samomotivacija je ipak najbolja vrsta motivacije.

Birajte podršku

Ako već niste, odaberite ljude koji će vam biti podrška na vašem putu promjene. Iako je promjena često dugo priželjkivana, to ne znači da je jednostavna ili lagana. Najbolji ljudi u svojim profesijama biraju najbolju dostupnu podršku.

Planirajte relaps

Relaps je kratkotrajni povratak na stari način ponašanja ili razmišljanja, kratkotrajno odstupanje od odluke. Iako je to nešto što većina želi izbjeći, relaps je sastavni dio procesa promjene i svakako ga je pametnije planirati nego samo izbjegavati. Ako ste, primjerice, odlučili izbaciti šećere iz prehrane, preporučljivo je planiranje jednog „cheat meala“, kad ćete si jedanput u tjedan dana dopustiti slatko. Nakon tako planiranog relapsa nastavit ćete dalje osnaženi jer se i dalje držite svoje odluke, pa i odluke o relapsu. Međutim, nakon neplaniranog obroka mogli biste oslabiti svoje samopouzdanje i motivaciju za dalje.

Osnažite svoje samopouzdanje

Mnogi će se „gristi“ zbog neuspjeha, ali rijetki u procesu slave male uspjehe. Predlažemo vam da simbolično proslavite svaki tjedan uspjeha i nagradite se ako želite. Važno je osvještavati korake koje radite u pravom smjeru jer tako dodatno učvršćujete svoje samopouzdanje, koje će vam dobro doći u procesu stvaranja nove navike.

Radite u timu

Loše navike koje mijenjate dolaze u timovima i imaju hijerarhiju, dakle, postoje one velike i jake i postoje one nešto slabije, koje funkcioniraju u parovima – primjerice, pizza i gazirani sokovi. Ako želite pobijediti svoje loše navike, morat ćete ih zamijeniti s nekoliko novih, zdravih navika koje vam pružaju sličan tip zadovoljstva (sličan osjećaj) kao te stare i loše. Ponekad je cijela vojska dobrih navika potrebna kako bismo dugoročno svladali jednu lošu.

Jednom kad ste donijeli odluku, imate samo dvije opcije: uspjeti ili odustati. Ako ste odlučili uspjeti, ovih 5 koraka je minimum koji trebate poduzeti. Za odustajanje ne treba ništa osim vremena jer neplanirano vrijeme ne radi za nas, već protiv nas. Odlična je vijest da ako uspijete u nekoj svojoj odluci, taj vas uspjeh hrani za neke druge, možda i teže odluke s kojima ćete se spremnije suočiti u budućnosti. Stoga, birajte manje odluke i manje korake u početku i gradite svoje mentalne mišiće za veće odluke u budućnosti. Iako je nova godina krenula, trajat će dovoljno dugo da putem pokrenete neke nove promjene.

Autori:

Ana Čerenšek, prof. psih.

Igor Čerenšek, mag. psych.

Svijet se i dalje okreće oko svoje osi, zvijezde i dalje sjaje na nebu. Priroda je „prodisala“ jer smo se mi ljudi malo stišali, cvijeće će procvjetati kad temperature porastu. Činjenica je da sve teče i da vrijeme prolazi, ali pitanje je kako ga mi provodimo i mijenjamo li se (nabolje)?

Iako su vremena izazovna, upravo je izazov taj koji je potreban kako bi čovjek napredovao. Jeste li znali da ništa ne može narasti bez malo stresa i naprezanja? Ovo novo doba pružilo nam je priliku za napredak u svim segmentima, a napredak u mentalnom sklopu i načinu razmišljanja često zanemarimo kao valjanu opciju. Što ako vam kažemo da je moguće mijenjati i unaprijediti mentalnu fleksibilnost, jednako kao što je moguće utegnuti figuru prije ljeta? Kako biste ovo ljeto dočekali utegnuti na svim područjima, pročitajte kojih vam 5 stvari u tome mogu pomoći.

O čemu razmišljam?

Kako bismo nešto mijenjali, moramo prvo znati kakva je trenutačna situacija. Zapišite svoja razmišljanja o budućnosti i pročitajte ih naglas. Bi li te misli imale smisla i kad bismo ih izgovorili u sudnici? Zamislite da su vaše misli na optuženičkoj klupi i moraju se dokazati, moraju dokazati da su istinite? Kako bi ta parnica završila?
Često vrtimo u mislima stvari koje nemaju baš previše smisla i koje, kad ih izvučemo van, ne mogu „preživjeti“ jer je najčešće riječ o mislima tipa: „što ako“, „nikad više“, „uvijek meni“ i sl. Riječ je o tzv. “apsolutizmima”, koji nas obično emotivno naruše. Izvedite ih na sud i razoružajte ih, a ujedno ćete tako početi mijenjati svoj mentalni sklop.

Što imam?

Pitanje je koje biste si trebali postaviti svako jutro dok ispijate šalicu omiljenog napitka. Često zanemarujemo stvari, ljude i prilike koje imamo, uzimamo zdravo za gotovo puno sitnica koje krase naše živote. Izricanje zahvalnosti mijenja naš mentalni sklop i uči mozak opažati dobre i pozitivne stvari oko nas, umjesto samo onih negativnih. Nakon nekoliko mjeseci trud će vam se isplatiti, samo morate biti dosljedni.

Kako sam?

Biti mentalno fleksibilan znači priznavati i loša stanja. Postavite si pitanje: „Kako si?“ svaki dan (možete ga zalijepiti na hladnjak) i osvijestite stanje u kojem se nalazite. Ako vam je potreban zagrljaj, tražite ga, isto vrijedi i za razgovor ili bilo koju drugu aktivnost. A ako ste dobro, sretno, zadovoljno, podijelite to s drugima. Dobro je napraviti malu provjeru svaki dan jer se tako učimo obraćati pozornost na sebe jednako kao što inače obraćamo pozornost na druge. Budite sami sebi prijatelj.

Čime sam okružen/a?

Zamislite svoj um kao jednu sobu – ona može biti namještena u modernom stilu, minimalističkih linija, sve predivno i bijelo ili može izgledati kao soba koju bismo mogli kandidirati za emisiju „Odred za čistoću“. Važno je znati čime se okružujemo svaki dan, kojim ljudima, pojavama i informacijama te kakva nam je okolina. Počnite uređivati svoju mentalnu okolinu malo po malo, tako da nepovoljne stvari zamijenite optimističnima i lijepima. Isto kao što preobrazba neke zakrčene sobe neće biti gotova preko noći, neće se ni vaša mentalna okolina preobraziti brzo. Postanite stručnjak svoga unutarnjeg uređenja.

Koliko doprinosim?

Doprinos društvenoj okolini dio je mentalnog zdravlja, i to njezin važan dio. Ako želite unaprijediti mentalni sklop i učiniti ga fleksibilnijim, počet ćete razmišljati kako možete doprinijeti svojoj okolini. Prilike su takve da je puno opcija za volontiranje, pomaganje, pa čak i za pokretanje nekih novih ideja i poslova. Počnite s malim stvarima u svojoj neposrednoj okolini, pomozite susjedu odnijeti namirnice na visoki kat, pričuvajte prijatelju kućnog ljubimca ili provjerite što je potrebno u volonterskom centru u vašem gradu. Čak i ako rasteretite ormar viška nepotrebne garderobe, možete nekome uljepšati život.

Napravite jednu malu stvar svaki dan i ovu će vam godinu ispuniti 365 novih trenutaka kojima ćete vježbati mozak da razmišlja drugačije pa će se samim time i drugačije nositi s poteškoćama. Postanite mentalno fleksibilni i izgradite otpornost na stres. Uza sve ovo, pokušajte se nasmiješiti barem jedanput više na dan nego jučer i plešite barem jedan dan u tjednu. Ovo je recept za vas, a mi vam želimo sretnu novu godinu!

Autori:

Ana Čerenšek, prof. psih.

Igor Čerenšek, mag. psych.

S obzirom na trenutačnu situaciju, velik broj ljudi dio svog radnog vremena ili čak cijelo radno vrijeme odrađuje od kuće. Moguće je da je to privremeno rješenje za novonastalu situaciju, ali s druge strane, vrlo je izgledno da će se taj trend nastaviti i kad se situacija okonča. Iako na prvu rad od kuće mnogima zvuči dobro, on sa sobom ipak nosi i neke izazove.

Ljudi koji rade od kuće teže balansiraju svoj poslovni i privatni život, rjeđe planiraju svoje radno vrijeme jer ono naizgled nema kraja, nemaju uobičajene navike spavanja, dodatno smanjuju već smanjenu tjelesnu aktivnost i često neplanski mijenjaju svoju prehranu.

Kako odvojiti vrijeme za posao i vrijeme za privatni život dok radite od doma? Evo nekoliko smjernica koje su se pokazale ključnim:

1. Organizirajte se – planiranje vremena i korištenje planerom za dnevne i tjedne aktivnosti nužno je ako želite dobar balans poslovnog i privatnog života. Započnite to tako da ispišete baš sve željene i obvezne aktivnosti u tjednu, odredite im prioritet na skali 1 (bitno i hitno), 2 (hitno), 3 (bitno) te ih nakon toga „pospremite“ u svoj planer tako da krenete s upisivanjem od 1 do 3.
   
2. Napravite popis radnih zadataka – mnogi su se našli u prilici da sami planiraju svoje radno vrijeme, ali većina to ne radi već stvari odrađuje usputno, kako im dolaze. Jednako tako, velik broj ljudi kod kuće provodi više vremena na radnim zadatcima nego kad su odlazili na posao. Bez dnevne i tjedne organizacije zadataka vezanih uz posao imat ćete dojam da se oni samo pojavljuju, a vi ih odrađujete kao na traci. Uvođenje reda u tom aspektu smanjit će osjećaj napetosti i preopterećenosti poslom. Za kraj, obavezno odredite od kada do kada radite, odnosno – odredite si radno vrijeme.
3. Planirajte obroke – ljudi koji su odlučili napraviti svoj tjedni menu, jedu zdravije i redovitije te na taj način ulažu u svoje zdravlje i imunitet. Prehrana je trenutačno važnija nego ikad prije jer je tjelesna aktivnost u većine smanjena, a ujedno dolaze i hladniji dani, kad se ljudi obično manje kreću. Planirajte vrijeme za kuhanje te ponekad kuhajte s ukućanima jer i to je način da kvalitetno provedete vrijeme u zajedničkoj aktivnosti.
   
4. Planirano kupujte namirnice – jednom kad ste sastavili svoj tjedni menu, iz njega „izvucite“ popis namirnica koje trebate za pripremu jela. Planirajte odlazak u kupnju dva puta, tako da smanjite nepotrebne odlaske u dućan, ali i vašu tjednu potrošnju.
5. Ostanite aktivni – planiranje dnevne šetnje dobra je prilika za sve da ostanu tjelesno aktivni, ali i da si poklone malo vremena za sebe, odvojeni od kuće i obveza. To vrijeme provedite doista šetajući, usmjeravajući pozornost na disanje i ritam hodanja, bez korištenja mobitelom. Neka tih 20-30 minuta šetnje bude i vrijeme za vaš mentalni odmor. Uostalom, s razlogom kažu da je dobro prošetati psa, čak i ako ga nemate.
6. Pođite na počinak na vrijeme – stalan boravak kod kuće u mnogih je rezultirao kasnijim lijeganjem i ustajanjem bez plana te narušio uobičajen ritam života. Mnogi spavaju manje nego prije i na taj način narušavaju svoje tjelesno zdravlje i imunitet. Stoga odredite vrijeme pripreme za odlazak na počinak, vrijeme kad morate biti u krevetu i vrijeme u koje ustajete. U početku ovaj zadatak može se činiti izazovnim, međutim, vrlo brzo, nakon nekoliko dana upornosti, vaš će se ritam stabilizirati.
7. Odvojite vrijeme za obitelj – iako mnogo vremena provodite zajedno u kućanstvu, možda više nego ikad prije, to ne znači da je to vrijeme kvalitetno provedeno i da ulažete u svoje odnose. Planirajte s ukućanima vrijeme u kojem ćete se družiti, razgovarati ili igrati. Igra i razgovor najbolji su i najjednostavniji način ulaganja u mentalno zdravlje i odnose istovremeno.
   
   
8. Planirajte i „pasivni odmor“ – to je vrijeme koje provodite u gledanju TV-a, serija, filmova ili čitanju novosti. Iako nema ništa loše u tome, često se događa da nam upravo takve aktivnosti okupiraju sve više vremena, osobito u večernjim satima, kad smo umorni od radnog dana. Ako i to vrijeme planiramo u svom kalendaru, ono se neće neplanirano proširiti i preuzeti vrijeme potrebno za druge aktivnosti.
9. Uvedite ili održite zdravu naviku treninga – trening je više od tjelesne aktivnosti i pomaže nam da dodatno uložimo u svoje tjelesno i mentalno zdravlje, a danas je moguće trenirati iz topline vlastitog doma. Naravno, to se neće dogoditi ako i to vrijeme niste planirali minimalno 2-3 puta na tjedan uz već postojeću tjelesnu aktivnost. Postoje mnogi treneri koji rade online sa svojim vježbačima, a kod kuće imate sve potrebne rekvizite. Stoga, pronađite svog trenera ili barem kvalitetan Youtube kanal s vježbama i – krenite.
10. Mentalno trenirajte – korištenje osnovnim tehnikama mentalnog treninga, poput vježbi disanja ili meditacije, može biti dobar početak ili kraj dana, odnosno dobra priprema za dan ili oporavak na kraju obavljenog posla. Vođenje računa i o ovom važnom aspektu zdravlja, osim što rezultira većim zadovoljstvom, povećava i vjerojatnost provedbe vašeg cijelog plana.

Jednom kad ste sve ovo isplanirali i zapisali, provjerite jesu li zapisane stvari uistinu izvedive u vremenskim rokovima koje ste odredili. Napravite potrebne prilagodbe, reorganizirajte sve još jedanput i hrabrije krenite u svoj tjedan. Najbolji dan za ovu vrstu planiranja je nedjelja jer tjedan nije počeo i naša je kontrola puno veća.

Iako izazovno, ovo razdoblje može biti i korisno. Odaberite savjet koji vam se najviše sviđa i krenite.

Autori:

Ana Čerenšek, prof. psih.

Igor Čerenšek, mag. psych.

Što god radili u životu, čemu god stremili, ono što svi na kraju želimo je da budemo sretni. Razne su definicije sreće. Zapravo svatko od nas ima svoju, a ono što znamo je da se sreća ne može mjeriti ni uspoređivati s nekim drugim osjećajem ili stanjem. Najbliža definicija sreće je ona da je to zapravo naš doživljaj blagostanja. Prema budističkom vjerovanju blagostanje nije samo osjećaj užitka nego duboki osjećaj mira i ispunjenosti do kojeg možemo doći treniranjem načina razmišljanja. I moderna znanost potvrđuje isto – moguće je sintetizirati sreću i stvoriti je iz ničega, što je dobro znati jer inače bismo trebali čekati neku priliku da nas sreća preplavi u životu ili da je negdje slučajno pronađemo (ako smo dovoljno sretni ;)). Većina ljudi ipak vjeruje da je sreća nešto što nam se dogodi sasvim slučajno, dok je istina ta da sreću možemo sami stvoriti i na taj način graditi psihološki imunitet.

Dokaz tomu vidimo kroz brojna istraživanja, ali i u slučajevima koje smo kroz život susretali. Jeste li znali da je u jednom istraživanju dokazano da su ljudi koji su osvojili lutriju jednako sretni kao i ljudi koji su u istom tom razdoblju nesretno završili u invalidskim kolicima? Mjerenje subjektivnog doživljaja sreće napravljeno je godinu dana nakon nekog događaja, a rezultati čak idu u korist naizgled “nesretnim” pojedincima. Analize takvih istraživanja ukazuju na isto – ljudi koji su se našli u nesretnim okolnostima počinju tragati za smislom izvan ustaljenih načina razmišljanja, dok oni koji su dobili veliku svotu novca uživaju u banalnim stvarima “lebdeći” od jedne životne situacije do druge. Materijalna dobra koja nas privlače vezana su uz vanjsku motivaciju, no ne i uz sam smisao, tako da ne izazivaju sreću dugoročno. Možemo reći da ona izazivaju privremeni ushit koji nema stvarnog doticaja s pravim osjećajem smisla, sreće i blagostanja.

Postoji još nekoliko stvari koje umanjuju vjerojatnost ostvarenja sreće, a to su:

• sloboda odabira: što više izbora imate, manja je vjerojatnost da ćete u budućnosti biti sretni (“uvijek se može izabrati bolje”)
• mogućnost promjene izbora: ako imate mogućnost promjene izbora, mala je vjerojatnost da ćete biti sretni s prvim odabirom

U našem slučaju, dok smo bili maleni, jedan je crtani film bio jednostavno savršen i veselio nas je svaki dan u isto vrijeme. Narod zna reći “nismo ni znali za bolje”. No, što je danas s djecom koja imaju na izboru nekoliko stotina crtanih filmova svaki dan – koliko su ona sretna s tim? Bolje pitanje bilo bi jesu li sretnija od nas?

Danas smo okruženi kratkotrajnim užicima i preplavljeni mogućnostima izbora, što može nepovoljno utjecati na našu životnu sreću. Umjesto da živimo od danas do sutra u vječnoj potrazi za boljim sutra, pokušajte ovih nekoliko savjeta uklopiti u svoju svakodnevicu kako biste ipak pronašli sreću i ostvarili svoju dozu blagostanja:

• Pronađite smisao: jedino što u životu ima smisla su naše istinske vrijednosti. Što je ono što oduvijek smatrate vrijednim? Je li to vjera, ljubav, obitelj, poštenje, istina, pravda, trud, ulaganje? Koje su vaše vrijednosti i živite li život u skladu s njima? Trik je u tome da živjeti u skladu s vrijednostima znači pružati ih drugima, a ne tražiti ih od drugih. Primjerice, ako mi je iskrenost važna, potrudit ću se da budem iskren i kad je teško jer se u suprotnom neću osjećati dobro i neću biti sretan. Zapišite ih na papir i počnite dan s njima.
• Uložite više truda: svi mi volimo misliti da smo uvijek dali sve od sebe. No, ako budete stvarno kritični prema sebi, znat ćete da se uvijek može uložiti više truda, posebno u situacijama kad nam se nešto nije sviđalo ili kad smo bili nezadovoljni. Pokušajte ovu jednostavnu vježbicu kad ste nezadovoljni nečim: postavite sebi pitanje “mogu li nešto učiniti po tom pitanju?”. Ako je odgovor “da” – učinite to. Ako je odgovor “ne” – prestanite “kukati” i uložite više truda. Trud s određenim ciljem (trudim se i znam što radim) ima značajan utjecaj na osjećaj sreće.
• Prihvatite različitosti: svi smo mi jedinstveni, razlika je puno oko nas. Često drugačije od sebe gledamo s previše kritike. Ako je netko drugačiji, njegove razlike odmah interpretiramo kao mane. Jeste li sigurni da ih vi nemate i jeste li ikad razmišljali da i kvalitete mogu biti nečije mane ako su prenaglašene? Prihvaćanje različitosti, otvorenost prema iskustvima, tolerancija i suosjećajnost kvalitete su koje najčešće krase sretne osobe.
• Odbacite zamjeranje, šutnju i krivnju – postoje i drugačiji načini reagiranja u sukobima i odnosima. Sve su to vaša ponašanja i vaše navike koje možete mijenjati malo po malo. Jeste li čuli za sretnu osobu koja je ljuta na cijeli svijet? Sigurni smo da niste 🙂

Sreća je biti sretan, ali i ne mora biti. Sreća može biti vaš odabir, a sad imate i nekoliko jasnih načina kako to ostvariti. Ne morate čekati određeni događaj kako biste bili sretni jer sreća je uistinu samo u vašim rukama.

Autori:

Ana Čerenšek, prof. psih.

Igor Čerenšek, mag. psych.

Nedavno sam čuo osobu kako se hvali da je jako dobra u multitaskingu, odnosno obavljanju više različitih zadataka istovremeno te tako uspijeva obaviti jako puno stvari u danu. „Sva sreća!“, kaže ona.

Znate li da je originalna ideja multitaskinga gotovo mit? Postoji mogućnost da dok obavljate jedan zadatak „na autopilotu“, kao što je vožnja automobila, istovremeno razgovarate na mobitel te ste potpuno uneseni u razgovor. Međutim, vaša se pažnja ne udvaja, već se dijeli te vaše vrijeme djelovanja na nepredvidive okolnosti na cesti postaje dulje. Dakle, multitaskingom povećavamo opasnost u prometu za sebe i za druge. Naš mozak gotovo da se ne uspijeva usredotočiti na dva različita zadatka istovremeno, pa čak i kada se radi o svojevrsnim automatiziranim zadacima, a ako ipak nekako uspije, to nije posebno učinkovito. Što je onda zapravo multitasking?

Multitasking ili višezadaćnost jest istovremeno obavljanje dvaju ili više zadataka, to jest brzo prebacivanje pažnje s jedne stvari na drugu i natrag te izvođenje mnogo zadataka jednog za drugim vrlo brzo, bez prestanka.

A što se događa prilikom multitaskinga? Pa evo nekoliko stvari na koje vjerojatno niste računali:

• Umjesto povećanja, vaša se produktivnost u obavljanju zadataka smanjuje i do 40 %
• Dolazi do povećanja broja grešaka u zadacima koje obavljate čak do tri puta
• Povećavate opterećenje na mozak, postupno stvarate osjećaj napetosti i stresa, a dugoročno možete izazvati i izgaranje (eng. burnout) koje podrazumijeva ozbiljno narušavanje mentalnog zdravlja s mogućim trajnim posljedicama
• Trenutno smanjujete svoju inteligenciju, čak do petnaest bodova na standardiziranim testovima, te ste u tom trenutku na kognitivnoj razini osmogodišnjaka
• Naravno, s obzirom na sve navedeno, moguće je da donesete lošije odluke
• Vaša je kreativnost smanjena i teško pronalazite nova rješenja
• Osjećate se mentalno i tjelesno iscrpljeno
• Narušavate kakvoću života i svojih odnosa jer niste prisutni u trenutku
• Neka istraživanja ukazuju i na trajna oštećenja mozga u dijelovima koji su zaduženi za empatiju i emotivnu kontrolu

Što nam je činiti?

• Prvo što možete napraviti za sebe jest obavljati samo jedan zadatak u određenom trenutku. Tako vaša izvedba postaje bolja, manje griješite, manje se umarate, pa čak i brže radite!
• Ako ste baš primorani pribjeći multitaskingu, smanjite broj zadataka na samo dva, pri čemu neka jedan zadatak bude onaj koji zahtijeva vrlo malo vaše pažnje, to jest kojega možete obavljati „automatski“, dok ćete drugom moći posvetiti više svoje pozornosti.
• Dok jedete, vježbajte prisutnost u trenutku i pokušajte biti svjesni (eng. mindful) svoje okoline. Ako je moguće, redovito meditirajte (mindfulness meditacija) i vježbajte svoje disanje. Te su aktivnosti poput zaštitnog faktora za izgaranje od multitaskinga.
• Odmarajte se nakon obavljanja jednog zadatka i prije prelaska na idući. Istraživanja pokazuju da su najbolje pauze od dvadeset minuta u kojima ste se odmakli od zadatka te u kojima ste tjelesno aktivni. Tako svom mozgu dajete malo vremena da predahne i pripremi se za novi izazov.
• Provjeravanje elektroničke pošte i odgovaranje na nju prepoznati su kao najveći „otimači pažnje“ i često nas potiču na multitasking, a takvo dugoročno ponašanje dovodi do sindroma izgaranja. Odvojite vrijeme u danu kada ćete se baviti samo elektroničkom poštom. To može biti i na početku i na kraju radnog dana.
• Planirajte svoj dan i sve radne zadatke vezane uz posao i privatni život. Bez planiranja svi mi obavljamo zadatke kako nam dolaze, kako ih se prisjetimo i vrlo brzo dolazi do multitaskinga.

Umjesto da vaš dan upravlja vama i pretvara vas u osobu koja, više ili manje uspješno, obavlja nekoliko zadataka istovremeno, preuzmite kontrolu nad svojim danom i postanite vješti u upravljanju svojom usredotočenošću. Naravno, to ima smisla samo ako želite biti produktivni, sretniji, prisutniji, mirniji te s više kontrole nad osjećajima i mislima. Ako želite trenutno divljenje okoline, ali bez dugoroča, vježbajte svoj multitasking. Ipak, od njegovih posljedica nitko nije pošteđen, pa ih mogu imati i mladi i djeca, posebno danas kada je jedan od češćih oblika multitaskinga medijski, gdje djeca igraju igrice na mobitelu, dopisuju se s drugima, a istovremeno usputno gledaju neki film na televiziji. Iako mnogo vremena provodimo kod kuće, i to je u ovo doba sasvim u redu, to ne znači da nam kakvoća života i mentalno zdravlje ne mogu napredovati.

Autori:

Ana Čerenšek, prof. psih.

Igor Čerenšek, mag. psych.