Sjećamo li se sebe kao prvašića? U toj dobi, između 4. i 8. godine života, formirala se naša mikrobiota (poznata u javnosti kao mikroflora), koja odgovora mikrobioti danas, u našoj odrasloj dobi. Ti su mikroorganizmi autohtoni. Oni su stalni stanari u našoj „zgradi“. Koje vrste bakterija, kvasaca i virusa će nastaniti naše tijelo (ili stručnije rečeno – kolonizirati, ako želimo zvučati profinjeno), ovisi o mnogo čimbenika: počevši od bolnice u kojoj smo rođeni, o vrsti porođaja, o majčinu mlijeku, o našoj dohrani, o zemlji u kojoj smo proveli naše najranije djetinjstvo i o ljudima koji su se gurali da u ruke prime nas, slatke male bebe.
Doma imamo goste
Ako promatramo sastav mikrobiote (vrste mikroorganizama koje žive u nama), vidjet ćemo da ona ostaje ista tijekom našeg života. Ono što se mijenja je broj pojedinih vrsta (i rodova, porodica, redova…) mikroorganizama. Dakle, mikrobiota se tijekom života mijenja brojčano. (Pre)hrana, sport, lijek, stres, bolest: svi oni utječu na taj broj. Time se mijenja količina gena mikroorganizama u našem tijelu. Kad pričamo o genima naših sićušnih, ali za život nužnih sustanara, koristimo se nazivom „mikrobiom“. Čitajući Jogurt sa zadatkom upoznali smo dobru bakteriju LGG. Zovemo ju alohtonom bakterijom jer smo je unijeli hranom. Došla je izvana. Ona je gost u našoj „zgradi“. Nije vlasnik stana, već uistinu dobar, ali privremen podstanar. Jednako tako, svaki lijek ili dodatak prehrani s dobrim bakterijama i kvascima izvor je takozvanih alohtonih mikroorganizama. Ti dobri mikroorganizmi neće „kupiti stan u našoj zgradi“, ali će kao „gosti podstanari“ puno pomoći „domaćim stanarima“ da žive u miru i ravnoteži. Jednako tako će pomoći domaćinima u obavljanju njihovih zadaća. Idemo otkriti koje su to zadaće naših mikrosustanara kad je riječ o imunitetu.
Čuvar kuće
U našem imunosnom sustavu mikrobiota ima dvostruku zadaću. Krenimo od prve. Cilj sitnih „stanara“ i „podstanara“ je spriječiti kolonizaciju mikroorganizama koji uzrokuju bolesti. Ako se sjećamo iz redaka Jogurta sa zadatkom, takve mikroorganizme nazivamo patogenima. Osim što dobre bakterije fizički blokiraju lošim bakterijama ulazak u stanice tijela, naša se mikrobiota ujedno natječe za hranu sa „zlikovcima“. Poput „igre gladi“. Što je više naših dobrih bakterija, lošim će bakterijama ostati manje hrane. Ni bakterije ne žive od ljubavi i zraka. Nadalje, naša mikrobiota ima vlastito oružje kojim izravno napada loše bakterije. Njihove „metke“ službeno nazivamo bakteriocinom. Dakle, dobre bakterije luče bakteriocin, koji ima antibakterijsko djelovanje protiv loših bakterija. Međutim, tu ne staje njihova zadaća. Naša mikrobiota, stalna ili privremena, zove, odnosno regrutira vojsku vrijednih leukocita (stanica imunosnog sustava) na „mjesto zločina“ gdje moraju uhvatiti „zločince“: patogene mikroorganizme kojima nije mjesto u našim crijevima. Na taj način čuvaju svoju kuću, naša crijeva. Kao i mi, vode brigu da nam crijeva budu zdrava, funkcionalna i nepropusna. Sretni mi, sretni oni. Možete li zamisliti da 65 % svih stanica imunosnog sustava živi u limfnim čvorovima oko naših crijeva? Upravo je to priskrbilo crijevima titulu najvećeg imunosnog organa u tijelu. Sluznica crijeva barijera je između našeg i tuđeg: između selfa i non–selfa.
Život je ravnoteža
Prijeđimo sad na drugu zadaću mikrobiote, jednako važnu poput prve zadaće. Mikrobiota nas ne štiti samo od patogena, štiti nas i od nas samih. Naime, ima situacija kad je naš imunitet hiperaktivan. Prepoznat ćemo to stanje po pojavi alergija ili pak autoimunih bolesti kad imunitet napada stanice domaćina: self. Dobre bakterije koje unosimo putem funkcionalne hrane, dodataka prehrani ili lijekova nazivamo imunomodulatorom. Koristimo se riječju „modulirati“, a ne „jačati“ upravo iz razloga što prejak imunitet nije dobar imunitet. Optimalni imunitet prvo učinkovito napada patogene (non-self), a zatim, kad su se patogeni predali, djeluje protuupalno kako ne bi oštetio vlastita tkiva. Možemo taj proces zamisliti poput klackalice. Stanice imunosnog sustava koje sjedaju na jednu stranu klackalice te time reguliraju jačinu imunosnih reakcija nazivaju se ragulacijski T-limfociti. Nadimak im je T-reg (prisjeća nas na T-rex, ali nedajmo se zavarati jer je T-reg miroljubiva stanica). Njezinu aktivnost stimuliraju neke probiotičke bakterije. Među njima, najpoznatija je naša LGG dobra bakterija.
Autor:
Sandra Zugan, mag. nutr.
