Jesen stiže, dunjo moja. I donosi košare pune krušaka, jabuka, nara, oraha, kestena i lješnjaka. Voćnjaci nose ljubičastu boju ove sezone (sjetimo se sočnih šljiva i slatkoga grožđa), dok su vrtovi prošarani narančastim bojama: bundevama na zemlji, a mrkvama pod zemljom. Tamo također skrivečki rastu cikla i korijen celera. Njive se pak zelene listovima kupusa, radiča i kelja. A berbu grožđa u vinogradu sada zamjenjuje berba gljiva u šumi. Priroda je od pamtivijeka ljudima pružala biljke i hranu kojom mogu prevenirati bolesti i koja olakšava različite tegobe. U prošlosti su biljke i hrana bile glavni način liječenja. Stari zapisi o njihovoj primjeni bili su putokaz današnjim znanstvenicima u stvaranju novih molekula s terapijskim svojstvima. 25 % današnjih lijekova razvijeno je iz starih recepata gdje su korištene biljne tvari.
Priroda zna što nam kada treba. Kada sezona prehlade kuca na vrata, priroda nam pruža hranu koja potiče stanice imunološkog sustava da pravovremeno prepoznaju i reagiraju na neželjene goste kod nas doma: patogene viruse i bakterije. Što to povezuje celer, nar i kiseli kupus? Svi oni imaju antimikrobni učinak, svaki na svoj način.
Celer
Celer je globalna zvijezda. Premda se uzgaja u cijelome svijetu, to je autohtona biljka naših krajeva – juga Europe. Svježi celer dobar je izvor vitamina C. Za vitamin C se kaže da ima imunomodulatorni učinak jer povećava broj i aktivnost žderača makrofaga (tako djeluje na urođeni imunitet), te limfocita B i T (tako djeluje na stečeni imunitet). Da se prisjetimo što radi makrofag a što limfocit, bacimo oko na poveznicu: https://baktiv.hr/zacinima-iz-cijelog-svijeta-do-boljeg-imuniteta/. Ekstrakt celera ima analgetski i protuupalni učinak pa zato smanjuje osjet boli u tijelu. Korijen, list i sjemenke celera sadrže eterično ulje koje ima jaki antibakterijski učinak. Zanimljivo je kako se eterično ulje razlikuje po svom kemijskom sastavu ovisno o dijelu celera iz kojeg je dobiveno, pa zato eterična ulja iz različitih dijelova celera različito koče rast patogenih bakterija kao što su Listeria monocytogenes, Staphylococcus aureus i Escherichia coli. Celer je bogat antioksidansima. Kako bi sačuvali što veći dio antioksidansa tijekom kuhanja celera, najbolje ga je peći na roštilju i u pećnici (uključujući i onu mikrovalnu).
Nar
Nar dobro uspijeva na Mediteranu. Ipak, u svijetu su najveći izvoznici ovog voća daleki Iran i Indija. Nar je bogat izvor vitamina C, vitamina B6, vitamina A i vitamine E. Svi su ovi vitamini neophodni za održavanje zdravih fizičkih barijera u tijelu (kože, sluznice crijeva i sluznice pluća) koje su prva linija obrane od patogenih virusa i bakterija. Vitamini kojima nar obiluje potiču stvaranje, sazrijevanje, brzi dolazak i funkciju stanica i urođenog i stečenog imuniteta. Isto tako izravno blokiraju rast patogena. Nar sadrži polifenole. Polifenoli su velika obitelj antioksidansa, u koje spadaju i elagitanini. Elagitanini su vezani za šećere. Kako bi se oni mogli apsorbirati u crijevima, moraju se osloboditi od šećera za koji su vezani. To omogućuju dobre bakterije koje nastanjuju naša usta i crijeva. Bez njih ne bi bila moguća apsorpcija. Jedna od molekula koja nastaje kada se odcijepi šećer naziva se elagijska kiselina. I ona je zaslužna za antivirusni učinak nara.
Kiseli kupus
Kiseli kupus je fermentirana hrana. Dobiva se fermentacijom tijekom koje već prirodno prisutne bakterije koje stvaraju mliječnu kiselinu ili pak točno dodane bakterije (tzv. starter kulture), razgrađuju složene hranjive tvari iz kupusa u jednostavnije komponente, mijenjajući mu okus, teksturu i probavljivost te produljujući mu rok trajanja. Imamo lepezu fermentiranih namirnica na raspolaganju svaki dan: od onih dobro poznatih poput ukiseljenog povrća i jogurta, do gostiju iz Dalekog istoka poput kombuche i kimchija. Fermentirana hrana, uključujući i kiseli kupus čija je sezona upravo počela, povećava broj dobrih bakterija Lactobacillus u crijevima. Za zdravlje su te bakterije mliječne kiseline jedne od najvažnijih bakterija crijevne mikrobiote. Upravo se iz tih razloga one najčešće nalaze u probioticima na policama ljekarni. Vezivanjem na sluznici naših crijeva, laktobacili izravno mogu spriječiti nastanjenje patogenih bakterija u crijevima te utječu na rad imunoloških stanica u tijelu. One brane svoj teritorij.
5 na dan
Prisjetimo se što je sve važno u prehrani kako bi naš imunitet dobro funkcionirao, na poveznici: https://baktiv.hr/put-do-jakog-imuniteta-prolazi-kroz-nasu-kuhinju/. S pravom nutricionisti uglas govore: 5 na dan! Unosom pet porcija voća i povrća dnevno (ukupno barem 500 grama) povećava se broj i aktivnost stanica stečenog imuniteta, posebno kod starijih ljudi koji boluju od više bolesti i čiji je imunitet godinama slabio. Dobrodošlo je sve sezonsko voće i povrće, među njima nema boljih i lošijih. A sada zgrabi svoju jesensku košaricu i napuni je dobrim imunitetom.
