Ima hrane i dodataka prehrani koji utječu na naš imunitet. Jesu li ti dodaci prehrani sigurni za sve ljude? Što ako želimo boostati naš imunitet, a bolujemo od autoimune bolesti? Što ako nas pere alergija? A tko među nama ima najslabiji imunitet? Važna su to pitanja. Danas ćemo saznati odgovore. Barem jedan dio. U članku “Put do jakog imuniteta prolazi kroz našu kuhinju” saznali smo kako hrana na četiri načina utječe na imunitet.
Prvi način: hrana hrani kožu – a zdrava koža i sluznica fizički blokiraju ulazak patogena u tijelo i krv. One su naša prva linija obrane.
Drugi način: hrana hrani imunosne stanice koje ne dozvoljavaju da patogeni preuzmu vlast u tijelu.
Treći način: hrana utječe na crijevnu mikrobiotu koja ne dozvoljava patogenima da se razmnože.
I četvrti način: antimikrobni sastojci iz hrane direktno napadaju patogene viruse i bakterije. Dobri stari češnjak…
Ni premalo ni previše
Kako bi naš imunitet funkcionirao normalno, prvi uvjet koji se mora osigurati je dovoljna količina vitamina i mineralnih tvari u tijelu. Ako njih nema dovoljno, imunitet je automatski izvan funkcije. Imunitet je značajno oslabljen kod dviju grupa ljudi. Kod ljudi koji su pothranjeni i kod ljudi koji su deblji.
Kada tijelo ne dobiva dovoljno energije iz hrane ni dovoljno proteina, a u paketu stiže i nedovoljna razina vitamina i mineralnih tvari (ponajprije vitamina A, vitamina E, vitamina B6, vitamina B9, folne kiseline, željeza, bakra, selena i cinka), ono uđe u stanje zvano proteinsko-energetska malnutricija. Glavni razlog koji dovodi ljude iz nerazvijenih zemalja u malnutriciju je glad tj. siromaštvo. Glavni razlog koji dovodi ljude iz razvijenih zemalja u malnutriciju su bolesti: rak, upalne bolesti crijeva (Crohnova bolest), zatajenje bubrega, alkoholizam i anoreksija. Pothranjeni ljudi lakše dobivaju infekciju virusom ili bakterijom. Ta infekcija im pritom dugo traje, dulje nego kod ljudi koji su dobro uhranjeni, koji imaju zdravu količinu mišića i masti u tijelu.
Na drugoj strani novčića nalazi se preuhranjenost. Stanje u kojem tijelo dobiva daleko više energije i hranjivih tvari nego što to zahtijevaju njegove fiziološke potrebe. To stanje stvara upalu u tijelu i dovodi pojedine hormone u neravnotežu. Imunosne stanice, nažalost, jako osjete posljedice upalnog stanja i hormonalnih promjena u tijelu. Sve to ih ošamuti. Primijećeno je da deblja djeca lakše obole od prehlade i upale pluća uzrokovane respiratornim sincicijskim virusom. Odrasle deblje osobe češće budu hospitalizirane s težim simptomima tijekom sezone gripe.
Zato je bitno posvetiti pozornost imunitetu ljudi koji boluju od pothranjenosti ili preuhranjenosti. U oba slučaja imunitet je off.
Help!
Pjevali su Beatlesi. A helper (iliti pomoćnički u duhu hrvatskog jezika) je ime jedne važne grupe krvnih stanica. Uskoro ćemo saznati zašto. U kraljevini našeg tijela žive 3 dinastije krvnih stanica. Imamo dinastiju crvenih krvnih stanica – eritrocita. Imamo dinastiju krvnih pločica – trombocita. Te imamo dinastiju bijelih krvnih stanica – leukocita, naših imunosnih stanica. Upravo unutar dinastije leukocita živi obitelj T limfocita. Slovo „T“ nije tipfeler već se ta obitelj zaista tako zove jer odrastaju (sazrijevaju) u našem organu timusu, smještenom između prsne kosti i srca. Ta obitelj ima više braće. U članku “Imunitet i mikrosvijet” predstavio nam se prvi brat – regulatorni T limfocit (onaj poznati dobri T–rex točnije T reg). Danas je došao red na drugu braću. Tu su s nama pomoćnički limfociti T (tzv. T h gdje je „h“ kratica za helper). Ako nema pomoćničkih stanica, imunitet je paraliziran i uspavan. (Virus koji uzrokuje bolest AIDS napada upravo te stanice, ostavljajući tijelo bez imuniteta. Tijelo se više nema čime obraniti od infekcija. Sick!)
Imamo dva brata blizanca. T h 1 i T h 2. Prvi brat blizanac T h 1 je glavni fajter, jednom kad sazna da je u stanici našeg tijela patogen (npr. virus), on razbukta vatru (stvori upalu) da ubije stanicu i virus u njoj. T h 1 ima kratki fitilj. T h 2 je maaaaalo mirnije prirode i pazi da T h 1 ne bi uzeo previše maha. Zamislimo da ga polije kantom hladne vode kako bi se T h 1 smirio i povukao. T h 2 ne skače na prvu kao njegov brat blizanac, nego reagira za nekoliko dana. Među ostalim, on upliće svoje prste u alergijske reakcije. Tako da nije ni on bezazlen. Zato je tu naš stari T reg da pazi i na jednog i na drugog brata blizanca. On je poput kočnice koja sprječava T h 1 i T h 2 da voze reli utrku.
Što piti i ne piti za imunitet ako imamo autoimunu bolest ili alergiju?
Može se u tijelu dogoditi situacija da je T h 1 prevladao. Lik se razbahatio do ibera. Kada se u tijelu stvara previše T h 1 stanica, nastupaju autoimune bolesti u pojedinim organima – primjerice u štitnjači ili zglobovima. Međutim, može nastati i obrnuta situacija, da je drugi brat stjerao u kut svog prvog brata i da je T h 2 prevladao. Kada se u tijelu stvara previše T h 2 stanica, nastupa alergija. Najpoznatiji dodaci prehrani koji mogu nadolijevati benzin na vatru, odnosno jačati podivljali T h 1 jesu: ehinaceja, beta glukani, medicinske gljive i ginseng. Oni definitivno nisu najsretniji izbori za ljude u čijim tijelima je T h 1 hiperaktivan. Mogu se osjećati lošije, ako uzimaju te dodatke prehrani. Najpoznatiji dodaci prehrani koji će nadolijevati benzin na vatru podivljalog T h 2 jesu kafein, ekstrakt zelenog čaja, resveratrol, ekstrakt kurkume i ekstrakt kore bora. Najpoznatiji dodaci prehrani koji će potaknuti rad limfocita T reg, dakle limfocita koji smiruje oba brata blizanca kada podivljaju, su: vitamin D, omega 3 masne kiseline, vitamin A i dobra bakterija LGG. Oni će biti od pomoći neovisno o tome koji je brat blizanac podivljao. Zato je važno uvijek se posavjetovati s liječnikom i ljekarnikom smijemo li uzimati neki dodatak prehrani. Tko pita, manje skita.
Autorica:
