Kako putovati ugodno, sigurno i zdravo? — b•Aktiv

Kako putovati ugodno, sigurno i zdravo?

Svi mi volimo putovati. Promijeniti okolinu, otkriti nove svjetove, iskusiti nešto novo i drugačije. No, svako putovanje iziskuje ozbiljne pripreme. Što dalje i duže putovanje, to složenije i mukotrpnije pripreme. Ključno je misliti na sve i učiniti sve kako bi putovanje prošlo ugodno i sigurno, ali i da se ispunjeni i sretni opet vratimo doma. A to nije lako.

Želite li čuti nešto o čemu zasigurno nikad niste razmišljali prije putovanja? O Vašem crijevnom mikrobiomu. Za razliku od Vaših ukućana i kućnih ljubimaca on Vas prati na svako Vaše putovanje. Nažalost, ili na sreću, trilijune bakterije i drugih mikroorganizama ne možete ostaviti susjedu na čuvanje. Oni idu s Vama kud god Vi krenuli i ma koliko dalek put bio.

No, crijevni mikrobiom nije još jedna stvar o kojoj morate brinuti prije putovanja. Naprotiv. On će se na putovanju pobrinuti za Vas. Naši mikroskopski podstanari nalaze se u gustom biofilmu koji pokriva sluznicu naših crijeva zbog čega će biti u neposrednom kontaktu sa svime s čim se suočite na putovanju. Sa svim jelima i pićima koje ćete kušati na putovanju, ali i sa svim potencijalno opasnim bakterijama koje ćete sresti. Sve što unosimo u organizam, prvo dolazi u kontakt s crijevnim mikrobiomom. Ne čudi stoga da se često naziva i interfaceom, odnosno ekranom našeg tijela. Posebice kad uzmemo u obzir da se prostire po površini od 300 metara kvadratnih.

Ako je naš ekran jak i čvrst, opasne bakterije s kojima dolazimo u kontakt na putovanjima, posebice u egzotičnim krajevima, neće nam moći nauditi. Danas se smatra kako smo onoliko otporni na infekcije crijevnim patogenima koliko je bogat i jak naš crijevni eko-sustav. Prije se govorilo o „otpornosti domaćina“, a danas se koristi izraz „kolonizacijska otpornost“ koja se definira kao sposobnost autohtonih crijevnih mikroorganizama da spriječe i ograniče kolonizaciju i rast patoloških bakterija. Oni se protiv patoloških bakterija bore direktno i indirektno. Direktno tako što luče kemijske tvari zvane „bakteriocini“ koje uništavaju patološke bakterije, a s druge strane tako što oduzimaju patološkim bakterijama hranu za rast. Indirektno zdrav crijevni mikrobiom potiče imunosni sustav koji će posljedično biti učinkovitiji u borbi sa stranim patološkim bakterijama.

Mnogo je primjera iz znanosti koji pokazuju kako nas naša crijevna mikrobna zajednica brani od crijevnih patogena na putovanju. Danas iz više istraživanja znamo kako je raznolik crijevni mikrobiom ključan u prevenciji infekcija crijevnim patogenima.
Tako je jedno istraživanje pokazalo kako je jedan od pet oboljelih od proljeva uzrokovanog Norovirusom, koji je čest primjerice na kruzerima, imao promijenjen sastav crijevnog mikrobioma u smislu smanjene raznolikosti i povećanog udjela bakterija vrste Proteobacteria. Jedna zanimljiva studija iz Švedske istraživala je infekcije bakterijom Campylobacter na putovanju. Pokazalo se kako su putnici koji su se zarazili ovom bakterijom na putovanju u zemljama u razvoju imali inicijalno nižu raznolikost crijevnog mikrobioma i smanjene udjele bakterija vrste Dorea i Coprococcus. Zaista se može reći da smo na putovanju otporni na crijevne infekcije onoliko koliko nam je otporan crijevni mikrobiom.

Može li se ojačati crijevni mikrobni eko-sustav prije putovanja? Naravno. Možemo crijevnom mikrobiomu dati ono što voli. Probiotike i prebiotike. Treba napomenuti kako trenutno nemamo smjernice utemeljene na znanstvenim činjenicama koje probiotike i prebiotike uzimati prije putovanja kako bi se zaštitili od opasnih crijevnih patogena. Niti u kojoj dozi. No, sudeći po brojnim istraživanjima samo je pitanje vremena kad će se skupiti dovoljno podataka za izradu takvih preporuka.

Jedna studija na djeci je pokazala kako dodavanja kuhane zelene banane u prehranu, koja je bogata prebiotskim rezistentnim škrobom, može poboljšati tijek proljeva uzrokovanih bakterijama vrste Shigella. Probiotik E. coli, soj Nissle 1917 luči proteine koji oduzimaju patogenim proteinima Salmonelle ione metale i tako smanjuju njezino razaranje crijevne sluznice. Prebiotik GOS (galaktoligosaharid) pokazao se učinkovitim u prevenciji putničkih proljeva, kao i probiotici S. boulardii i LGG.

Iako danas još ne možemo reći koji je probiotik odnosno prebiotik najučinkovitiji za pripremu našeg crijevnog mikrobioma za izazove putovanja, jasno je kako smo bez našeg crijevnog mikrobioma bespomoćni pred infekcijama koje nas vrebaju na putovanjima. Svoju otpornost jačamo održavanjem raznolikosti i funkcionalnosti crijevnog mikrobioma probioticima i prebioticima. Jer ne zaboravimo – naši crijevni mikrobi prate nas na svakom našem putovanju, i u najudaljenije krajeve. I gdje god putovali, borit će se da nam opasni crijevni patogeni ne naude. Sve što mi moramo napraviti je čuvati naše sitne podstanare koje čine naš veliki interface. Kako bi putovanje prošlo ugodno i sigurno, ali i da se s putovanja vratimo doma ispunjeni, sretni – i zdravi.

 

Autor:
Andrija Karačić, dr. med.