Hrana je lijek, vrlo je tricky rečenica. Lako možemo upasti u zamku s tim riječima. Pa kako je moguće da jedan nutricionist dovodi u pitanje ovu zlatnu dogmu nutricionizma? Moguće je, jer postoji ogromna razlika između lijeka i hrane. Ako popijem lijek, primjerice lijek za snižavanje krvnog tlaka, on djeluje odmah i moj krvni tlak odmah pada. Možemo se sjetiti i lijeka za snižavanje temperature ili protiv boli. Odmah vidimo rezultate. Kod hrane je drugačije. Ja jedem zdravo danas, sutra, prekosutra, … ali rezultate moje zdrave prehrane vidjet ću kasnije, za par mjeseci, možda i godina. Oni su najbolje vidljivi u starosti. Hoću li ja u starosti visiti po bolnicama ili pak uživati u svojim hobijima. Trebam danas i svaki idući dan jesti zdravo da bi moja prehrana pokazala svoju ljekovitost i sačuvala me od bolesti kasnije, kada će mi tijelo ostarjeti i postati podložnije bolestima. Štoviše, ja trebam jesti zdravo od danas nadalje kako bi moja još nerođena djeca bila u budućnosti zdrava. Zdrava (pre)hrana djeluje kasnije, na dulje staze i ne staje na nama, već će posredno djelovati i na naše potomke.
Voće nije samo šećer
Da bi bila zdrava, prehrana treba ispuniti više uvjeta. Jednu kvačicu, među ostalima, stavljamo kod sezonskog voća. Zdrava prehrana uključuje svaki dan prisutnost svježeg, suhog ili smrznutog voća na našem tanjuru. Jer voće nije samo šećer. Voće je puno više od toga zahvaljujući svojim vitaminima, mineralnim tvarima, antioksidansima, aminokiselinama i vlaknima. Učili smo već o voću u tekstovima na poveznicama Voće kao super hrana i Top 5 voća i povrća ovog ljeta, ali znanja nikad dosta! A voće zaslužuje svoj comeback. Danas ćemo upoznati koje ukusno voće nam ljeti boosta vitamin C u krvi za bezbrižno uživanje na moru bez prehlade na vidiku, ali istovremeno boosta i puno drugih za nas dobrih molekula.
Borovnice
Bobičasto voće dobilo je počasnu titulu antioksidacijskog kralja među voćem. Upravo se polifenolima, molekulama s antioksidacijskim i protuupalnim djelovanjem, pripisuje zaštitni učinak voća (i povrća) na zdravlje ljudi. Dugotrajnim epidemiološkim istraživanjima primijetilo se da su ljudi, koji ostaju živahni i zdravi u starosti, tijekom života svaki dan jeli hranu bogatu polifenolima. (Šalabahter, ako zatreba, na poveznici: Abeceda nutrijenata).
Bobičasto voće ima najveću količinu polifenola, a među svih 32 vrste bobičastog voća, najviše je istraživanja provedeno na finim borovnicama. Epidemiološkim istraživanjima je dokazano da ljudi koji svake godine jedu borovnice u sezoni rjeđe obolijevaju od raka, od bolesti srca i od šećerne bolesti tipa 2. Istraživanja na životinjama pokazala su da ekstrakti borovnice djeluju antikancerogeno, ali trebamo istraživanja na ljudima kako bismo otkrili koja je dnevna doza borovnica dovoljna da spriječimo rak.
Učinak borovnica na ljude s rizikom od bolesti srca je mrvicu bolje istražen. Znamo da će se nakon 8 tjedana svakodnevnog unosa 126 grama svježih borovnica (ili 50 grama borovnica koje su prvo smrznute, a potom dehidrirane pod vakuumom), smanjiti krvni tlak kod ljudi koji pate od debljine i visokog krvnog tlaka za 6 % i smanjiti oksidacijska oštećenja u stanici za 28 %. Borovnice su se pokazale korisnima i kod inzulinske rezistencije. Znamo da će se nakon 6 tjedana svakodnevnog pijenja smoothija s borovnicama osjetljivost na inzulin povećati kod ljudi koji pate od debljine i inzulinske rezistencije, u usporedbi s ljudima koji su pili smoothie bez borovnica. Vjerujem da ste čuli za inzulinsku rezistenciju. Ona je predsoblje šećerne bolesti tipa 2, tzv. pred-dijabetes.
Međutim, nedostaju nam klinička istraživanja na ljudima da otkrijemo koliko se polifenola iz borovnica apsorbira iz crijeva u krv, i što se događa kada polifenoli dođu u kontakt s bakterijama u našim crijevima. Naime, i dobre bakterije papaju polifenole i pritom stvaraju nove molekule. Još ne znamo jesu li te nove molekule jednako djelotvorne – možda manje, a možda i više od onih izvornih polifenola koji su dospjeli u crijeva. A da dodatno zapaprimo stvari, kao što svatko od nas ima jedinstveni otisak prsta, tako svatko od nas ima jedinstveni sastav bakterija u debelom crijevu, što znači da će moje bakterije iz polifenola stvarati drugačije molekule od onih koje će stvoriti tvoje bakterije.
Lubenice
Lubenica je bomba likopena i vitamina C, ali je ujedno i najbogatiji izvor citrulina među svim voćem i povrćem. Za likopen ste sigurno čuli i čitali ste o njemu na poveznici Neka vaša koža blista uz ova četiri ljetna voća. Citrulin nije toliko poznat kao likopen, ali zato nije ništa manje vrijedan. Iz njega nastaje aminokiselina arginin koja potom prelazi u novu molekulu NO (dušikov oksid) koja potiče širenje krvnih žila. Upravo zahvaljujući citrulinu, lubenica bi mogla pomoći ljudima s visokim krvnim tlakom i muškarcima s erektilnom disfunkcijom. Zato se lubenica i smatra afrodizijakom. Trenutno se istražuje može li ekstrakt lubenice smanjiti kolesterol u krvi i smanjiti oštećenja u tijelu izazvana teškim metalima. Već ima studija koje daju naslutiti da ona to može, ali jedna lasta ne čini proljeće pa željno iščekujemo rezultate dodatnih istraživanja.
Marelice
Treća ljetna riznica vitamina C je marelica. Epidemiološke studije nam pokazuju da ljudi koji su redovito jeli marelice rjeđe obolijevaju od raka, bolesti srca i krvnih žila te od katarakte. Dakle, čuvaju nam kožu, srce i oči. Diljem svijeta najviše se marelica jede u sušenom obliku. Naime, to slatko voće ima jako kratki rok trajanja, svega do 5 dana. Marelica se lako kvari na sobnoj temperaturi jer jako brzo zrije. I Nelly Furtado se pitala why do all good things come to an end? Srećom, suhe marelice su nam nadohvat ruke tijekom cijele godine.
Autor:
