Koža nije vitalan organ kao što su srce ili mozak. Naša koža je zapravo nekoliko milimetara debeli omotač od kolagena i drugih proteina veličine otprilike 1,7 kvadratnog metra. Ovaj omotač štiti strukture našeg organizma od mehaničkih, termičkih i UV ozljeda te sadrži živčane završetke koje prenose informacije o našoj okolini i ima određeno endokrino djelovanje zbog proizvodnje vitamina D. No, puno su složenije uloge koje koža ima u našem psihičkom zdravlju te socijalnim interakcijama. Kad imamo probleme s kožom, često smo tužni, zatvaramo se u sebe i izbjegavamo kontakt s drugima. Zdrava koža nije samo mehanička barijera, već i na neki način statusni simbol u društvu. Može se reći kako zdravlje kože možda čak više doprinosi našem psihičkom zdravlju i društvenom statusu, nego funkcioniranju ostatka organizma. Stoga ne čudi kako se danas, ali zapravo i od pamtivijeka, ulaže velik trud u zdravlje kože. Troše se ne samo ogromna sredstva, već i puno vremena u poticanje i održavanje zdravlja kože. Zaista ne postoji organ kojemu svi zajedno kolektivno posvećujemo toliko pažnje, iako zapravo koža sama po sebi nije toliko bitna za naše sveukupno zdravlje.
Preventivna medicina ili preventivna zdravstvena zaštita je ona koja se bavi prevencijom bolesti i poremećaja prije nego se oni razviju. Konvencionalna, školska medicina fokusirana je na dijagnosticiranje i liječenje već razvijenih bolesti. Preventivna medicina je možda najzastupljenija upravo po pitanju zdravlja kože. Svi smo se sigurno bavili prevencijom bolesti kože: od nanošenja kreme sa zaštitnim faktorom zbog potencijalnih opeklina od sunca do unosa vitamina D i kolagena za čvrstu i elastičnu kožu. No, puno manje ljudi je aktivno i po pitanju prevencije bolesti drugih organskih sustava, koji su možda čak i važniji za naše funkcioniranje. Spavate li redovno sedam do osam sati kako biste prevenirali razvoj demencije? Vježbate li redovno tri do četiri puta tjedno kako biste prevenirali razvoj osteoporoze?
Ali koža je posebna. Uvijek ćemo se o našem kolagenskom omotaču brinuti najviše zato što je on ipak glavnina onoga što „vidimo“ od našeg tijela. Crijevni mikrobiom je s druge strane potpuno skriven unutar nas. A upravo je crijevni mikrobiom, kao organski sustav s iznimno velikim brojem uloga za naše funkcioniranje, fokus preventivne medicine. Često je poremećaj crijevnog mikrobioma korijen problema koji se onda očituje bolešću ili poremećajem nekog drugog organa kod osoba s određenom sklonošću.
Tako su i mnoge kožne bolesti povezane s poremećajem crijevnog mikrobioma. Disbioza, krovni pojam za kvantitativne i kvalitativne promjene mikrobioma koje dovode do imune i metaboličke disregulacije, povezana je s alergijskim i autoimunim kožnim bolestima. Atopijski dermatitis, ekcemi, psorijaza, lupus, skleroderma i mnoge druge. Iako je genetska sklonost uvijek olakotna okolnost, čini se kako je disbioza usko povezana s neadekvatnim upalnim odgovorom koji se onda naposljetku uvijek očituje na koži kao alergijska ili autoimuna bolest.
Zbog toga se u kontekstu preventivne medicine i kože sve više spominje i briga o crijevima. Govori se o konceptu osi crijevo – koža. Crijevni mikrobiom, odnosno disbioza kao problem unutar crijevnog mikrobioma će se izvana na koži očitovati kroz različite mehanizme. S jedne strane je to posljedična povećana propusnost crijeva koja potiče stanje upale u tijelu, s druge direktno djelovanje na imunosne stanice unutar crijeva (70 – 80 % imunosnog sustava nalazi se unutar crijeva) i kroz metabolite mikrobioma, proizvode bakterijskog metabolizma, koji imaju imunomodulatorno djelovanje. Sudeći po literaturi, čini se kako vrijedi pravilo „što bolji crijevni mikrobiom, to bolja koža“.
Zahvaljujući napretku biotehnoloških metoda saznajemo sve više i više o mikrobiomu same kože. Logično je kako je poremećaj kožnog mikrobima prisutan kod mnogih kožnih bolesti. No, znate li da koža koja cijeli ima različit mikrobiom? Ili pak da konvencionalna kozmetika mijenja mikrobiom kože lica? Ne čudi kako se ulažu veliki napori u razvoj kozmetike koja štedi mikrobiom kože. Istraživanje iz 2023. je tako pokazalo kako kozmetika ciljana na kožni mikrobiom može imati iznimno blagotvorne učinke. Istraživanje je provedeno na 14 ispitanica tijekom tri tjedna te je istraživalo utjecaj primjene kozmetike za kožni mikrobiom na jednu stranu licu u usporedbi s konvencionalnom kozmetikom na drugoj polovici lica. Pokazalo se kako je kozmetika za kožni mikrobiom imala brojnije pozitivne učinke na kožu nego konvencionalna kozmetika, kod koje je došlo isključivo do poboljšanja teksture lica. No, razlike po pitanju učinka nisu bile statistički značajne između dva tipa kozmetike.
Iako je pojam kožnog mikrobioma i dalje relativno nov, a ciljano, znanstveno dokazano djelovanje na mikrobiom kože u vidu kozmeceutika u svojim začecima, polažu se velike nade u ovo područje. Velik potencijal leži i u osi crijevo – koža, odnosno nutraceuticima, prehrambenim proizvodima koji poboljšanjem crijevnog mikrobioma imaju blagotvorne učinke na kožu. Preventivna medicina smatra kako upravo djelovanjem na crijeva i mikrobiom crijeva možemo ostvariti najbolje rezultate, odnosno one najvidljivije, jer time možemo vratiti kontrolu nad imunosnim sustavom i tako smiriti upalne ili alergijske procese kože.
Poticanjem zdravlja crijevnog mikrobioma, automatski potičemo i zdravlje kože. Dostatan unos svih tipova vlakana, redovita tjelovježba, unos probiotika i polifenola, unos fermentiranih namirnica. Sve su to jednostavni načini kako potaknuti zdravlje kože. Radom na osi crijevo – koža znanstveno potvrđeno poboljšavaju se svojstva kože: hidratacija, tekstura, elastičnost, crvenilo. Daljnjim razvojem preventivne medicine doći će vjerojatno i do novih strategija za zdravlje kože. Vrlo intenzivan rad na razvoju kozmeceutika i nutriceutika ubrzo će polučiti novim, zanimljivim proizvodima. No, ono što danas možemo napraviti je raditi na crijevnom mikrobiomu. Jer će svaki poremećaj u našoj unutrašnjosti kad-tad očitovati na našem, nama tako bitnom, kolagenskom omotaču. Što bolji crijevni mikrobiom, to bolja koža.
Autor:
Andrija Karačić, dr. med.
