Kako se nositi s osjećajima neizvjesnosti i straha — b•Aktiv

Kako se nositi s osjećajima neizvjesnosti i straha

Osjećaji neizvjesnosti i straha rezultat su osobne interpretacije situacije u kojoj se trenutačno nalazimo, ali i načina razmišljanja o prošlosti ili budućnosti. Primjerice, ako smo okruženi nepovoljnim vijestima, a nemamo pravu opciju krenuti u akciju, koji je smisao tih vijesti? Jesmo li informirani ili smo zasićeni? Pomažu li nam ili odmažu neprestani nizovi negativnih izvora informacija? Pitanja su to koja vrijedi postaviti kad želite napraviti predah i posvetiti se svom krugu kontrole – podsjetimo se, krug kontrole jedino je što imate pod utjecajem, a i jedino čime biste se većinom trebali baviti. Sastoji se od naših misli, osjećaja, ponašanja i fiziologije jer i ono što je nevidljivo oku, ima utjecaj na naše stanje (hormoni i živčani sustav).

Ako su osjećaji proizvod misli (a jesu), na što bismo se onda trebali usmjeriti kako bi nam osjećaji bili više u ravnoteži? Kako bismo mogli doći do toga da se bolje osjećamo?

Svatko od nas ima svoje vrijednosti, a na taj popis mogli bismo staviti ljubav i prihvaćanje. Svi volimo sigurnost i često za njom tragamo, kao i za srećom. Kad je okolina nepovoljna, sigurnost, prihvaćanje i ljubav moramo dati jer je jednostavno ponekad nemamo odakle primiti. Učinite to na sljedeći način:

 

  1. Osvrnite se na empatiju: koliko zapravo razumijemo osjećaje i potrebe druge osobe? Jeste li znali da empatija ima tri komponente: osjećajnu, kognitivnu i suosjećajnu, što znači da ne moramo uvijek razumjeti osobu s druge strane ali da je O.K. samo prihvatiti da ne znamo uvijek sve. Suosjećajna komponenta empatije pruža nam opciju prihvaćanja i kad nam je tuđa situacija nepoznata, pa samim tim i ne znamo čime je osoba motivirana za svoje postupke, a također ne znamo ni kako se on ili ona točno osjećaju. Empatija je snažno „ljepilo” koje nas može zbližavati s drugačijim i nepoznatim, to je mehanizam koji nam pomaže da živimo život okruženi ljudima od rođenja. Iskoristimo empatiju za bolji doprinos svom okružju.
  2. Pričajmo jezikom ljubavi: za razliku od govora mržnje, govor ljubavi otvara komunikaciju i zbližava ljude. Međutim, to nije ono najbolje što se događa kad se odnosimo s pažnjom prema drugome. Izražavajući blagost prema drugima, u nama se snižava razina stresa. Dakle, pomažući drugima, mi zapravo pomažemo sebi. Nije li to dobitna kombinacija?
  3. Smanjite količinu negativnih informacija oko sebe. Iako ponekad ne možemo pobjeći od negativnih informacija, količinu možemo smanjiti i birati na što smo usmjereni tijekom dana. Primjerice, ako smo pogledali jedne vijesti, gledanje dodatnih informacija neće nam pomoći, nego će nas držati „zatočenima” u vrtlogu nepovoljnih misli i stanja. Odredite si granicu preko koje nećete prijeći kad je riječ o izloženosti informacijama. Vi upravljate svojim ponašanjem, a ne netko drugi, iskoristite tu slobodu u vlastitu korist.
  4. Strah nam generalno pomaže jer nas čini sigurnima, no previše straha nas paralizira i čini potpuno nefunkcionalnima. Koju dozu straha možete podnijeti i odakle on dolazi, vrijedna su pitanja. Ponekad je dovoljno samo smanjiti razinu straha koji osjećamo. Međutim, ponekad jednostavno ne možemo sebi reći: „Ne boj se!” kad je strah prevelik, a neizvjesnost prisutna. U tom slučaju, u redu je smanjiti nepovoljan osjećaj na prihvatljivu mjeru, to će biti vaš veliki uspjeh i sjajan prvi korak.
  5. Dišite! Strah je emocija koja se javlja na temelju informacija koje dolaze u mozak putem našeg živčanog sustava. Povezanost ošita (mišića koji dijeli prsnu od trbušne šupljine) i mozga dobro je znana, a trbušno disanje pomaže u smanjivanju osjećaja nervoze i straha. Uzmite predah od svakodnevice i „otpušite” strah barem na koju minutu. Preuzimanje kontrole nad vlastitim osjećajima odlična je stvar.

  6. Podijelite svoje misli s drugima. Dijeljenje sadržaja naših misli olakšava suočavanje s njima, a imat ćemo priliku čuti kako nismo sami u svom svijetu te kako i drugi imaju slične „muke”. Teške situacije imaju svoju svrhu, a najčešće ujedine ljude u nekim idejama te nas usmjeravaju prema vlastitim vrijednostima.

 

Zapamtite, nije trik u tome da se osjećamo sjajno u nepovoljnim situacijama, to bi svakako bilo neobično i nepoželjno. Trik je u tome da si znamo olakšati teške trenutke i predahnuti u neprekidnoj neizvjesnosti.

 

Autori:

Ana Čerenšek, prof. psih.

Igor Čerenšek, mag. psych.